Subvencije za kupnju stana: Gorski kotar povoljniji od Rijeke

 Rezultat je to zadnjeg kruga poziva za subvencioniranje kredita u kojem je, kako je jučer objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, odobreno dosad rekordnih 4.648 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita.

Visina subvencije odobrava se ovisno o razvijenosti grada ili općine u kojoj se nekretnina kupuje i može iznositi od 30 do 51 posto, s time da se najniže subvencije odobravaju za najrazvijenije, a najviše subvencije za sredine koje imaju najniži indeks razvijenosti. Ove godine subvencija u prosjeku iznosi oko 33 posto mjesečne rate, što znači da među korisnicima kao i u prethodnim godinama dominiraju građani iz razvijenijih krajeva i većih gradova, piše Novi list.

Od 2017. godine, kad je počelo provođenje programa, odobreno je ukupno 22.096 zahtjeva i njih čak 6.438 otpada na Zagreb, što je nešto više od 31 posto. Kad se tome dodaju Rijeka, Split i Osijek ispada da je u četiri velika grada odobreno gotovo 43 posto svih subvencija za stambene kredite.
Što se tiče raspodjele po županijama, nakon Zagreba najviše je subvencija odobreno u Osječko-baranjskoj županiji (2.056), slijede Zagrebačka (1.896) i Splitsko-dalmatinska (1.513) dok je na petom mjestu Primorsko-goranska županija u kojoj je odobreno 1.379 kredita za kupnju stana ili kuće ili za izgradnju kuće.

U Rijeci je do 2017. godine odobren ukupno 791 zahtjev što znači da se čak 57 posto subvencioniranih kredita u PGŽ-u odnosi na sjedište županije. Riječani su najviše subvencija tražili za kupnju stana, čak 745. Za kupnju kuće odobreno je 38 subvencija, a za izgradnju kuće osam. Za subvencije u Rijeci država će godišnje izdvajati gotovo 9 milijuna kuna, dok će, procjena je, za sadašnje odobrene kredite država ukupno platiti nešto više od 50 milijuna kuna subvencija. To znači da će svaki korisnik kredita u prosjeku dobiti subvenciju od skoro 64 tisuće kuna, odnosno osam i pol tisuća eura.

Nakon Rijeke najviše je subvencioniranih kredita odobreno u Viškovu, 158, a ukupne subvencije koje će dobiti korisnici bit će desetak milijuna kuna. I u Rijeci i u Viškovu subvencija mjesečne rate iznosi 30 posto jer je riječ o jedinicama s najvišim indeksom razvijenosti u Hrvatskoj. U Skradu ili Lokvama mjesečna subvencija pokriva 42 posto anuiteta, a u tim je jedinicama prema podacima Ministarstva odobren tek po jedan kredit, a u oba slučaja je riječ o kupnji kuće.

U Ministarstvu graditeljstva su izračunali da im godišnje za subvencioniranje svih kredita koje su odobrili treba 256 milijuna kuna, što znači da u prosjeku svi građani koji su dobili subvenciju od države godišnje dobiju 11,6 tisuća kuna za trajanja subvencije. Dosad je već isplaćeno gotovo 457 milijuna kuna subvencija. Procjena je da će za sve dosad odobrene kredite država platiti ukupno 1,54 milijarde kuna subvencija, to je po jednom kreditu gotovo 70 tisuća kuna. U PGŽ-u je godišnji trošak subvencija 15,5 milijun kuna, dok će za trajanja subvencija za dosad odobrene zahtjeve on iznositi 90 milijun kuna.

Koliko će godina, uz osnovnih pet, korisnici kredita koristiti subvenciju ovisi o tome imaju li djecu i jesu li nakon ugovaranja kredita dobili djecu. Tako se za svako dijete koje su imali u trenutku kupnje stana subvencija produžuje za godinu dana, a za svako rođeno ili posvojeno nakon kupnje stana subvencija se produžuje za dodatne dvije godine.

Ministarstvo se na svojim stranicama pohvalilo da je od 2017. godine kad je program subvencioniranja kredita pokrenut u obiteljima koje koriste subvenciju rođeno ili posvojeno 3.923 djece, dok su korisnici subvencije u trenutku kupnje stana već imali 13.146 djece.

Iako je prosječna pomoć od gotovo 70 tisuća kuna, odnosno više od devet tisuća eura, za kupnju prve nekretnine mladima sigurno dobrodošla pomoć, ne baš dobra posljednica subvencioniranja kredita je povećanje cijena nekretnina, što posebice negativno utječe na one koji subvenciju od države nisu ni dobili. Iako precizne procjene tog utjecaja nema, sve su dosadašnje analize pokazale da u Hrvatskoj cijene nekretnina počinju rasti brže nego u ostatku Europske unije od trenutka kad je počela primjena programa, odnosno od 2017. godine, a to se posebice osjeti u većim sredinama.