GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Subvencionirani stambeni krediti utjecali na rast cijena nekretnina

Subvencionirani stambeni krediti utjecali na rast cijena nekretnina
ISTRAŽIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.10.2020 / 19:58
Autor: SEEbiz / HNB
ZAGREB - Nastavljena je serija online prezentacija istraživačkih projekata te je na 34. Ekonomskoj radionici HNB-a održanoj 30. rujna predstavljen rad "Dome, slatki dome: Utjecaj subvencioniranja stambenih kredita na tržište nekretnina u Hrvatskoj", autora Davora Kunovca iz Hrvatske narodne banke i Ivana Žilića s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Spomenuto istraživanje nastalo je kao rezultat istraživačkog boravka Ivana Žilića u Direkciji za modeliranje HNB-a.

U izloženom radu analizira se utjecaj subvencioniranih stambenih kredita na tržište nekretnina u Republici Hrvatskoj. Subvencioniranje stambenih kredita popularna je mjera pomoći stambenog zbrinjavanja, provodi se od 2017. godine, a u tijeku je i javni poziv kućanstvima za prijavu u novi krug subvencioniranja. Ipak, o učincima same mjere na tržište nekretnina, individualne odluke o stanovanju kao i o implikacijama za makroprudencijalnu politiku, ne zna se mnogo. Stoga se ovim radom pokušava napraviti prvi korak prema analizi učinaka mjere, što može biti od višestruke koristi nositeljima javne politike.

Ivan Žilić ukratko je iznio metodologiju i rezultate istraživanja. Korištenjem podataka o svim stambenim transakcijama od 2015. do kraja 2019. godine autori pronalaze da je uvođenje subvencije poremetilo uobičajenu mjesečnu dinamiku stambenih transakcija koje su postale vrlo koncentrirane u mjesecu u kojemu su se predavali zahtjevi za subvencioniranje. Primjenjujući metodu studije događaja (engl. event study) autori zaključuju da su se cijene stanova povećale u razdoblju oko uvođenja subvencije. Primjenom ugrađenih pravila subvencioniranja stambenih kredita koja se odnose na limite iznosa subvencioniranja, dolaze do rezultata kako se za manje i starije stanove bilježi veći porast cijena koji koincidira s uvođenjem subvencije.

Kako bi potvrdili osnovne rezultate, autori detaljnije analiziraju važne determinante tržišta nekretnina u Hrvatskoj. Analizirajući međunarodne cikluse cijena nekretnina, autori pokazuju kako u Hrvatskoj cijene nekretnina počinju rasti znatno više nego u Europi točno pri uvođenju subvencije.

„Valja naglasiti kako subvencije nisu zaslužne za cijeli opazivi porast cijena nekretnina u Hrvatskoj, već se radi o dodatnom faktoru koji je pridonio trendu rasta cijena“, zaključio je Davor Kunovac.

Autori proučavaju vezu između cijena nekretnina, subvencija i turizma. Sve opazive varijable koje se odnose na turizam ne bilježe značajnu promjenu koja bi pomogla objasniti porast cijena nekretnina. Autori pokazuju novu deskriptivnu statistiku o kretanju udjela stranih kupaca nekretnina u Hrvatskoj te pokazuju udio zagrebačkog tržišta nekretnina koji se odnosi na kupce koji imaju prebivalište u gradovima i općinama na obali.

Ipak, uloga turizma na nekretninskom tržištu ne umanjuje se – autori turizam promatraju kao čimbenik koji smanjuje ponudu stambenih objekata te se iz interakcije dodatne potražnje za nekretninama zbog subvencija i neelastične ponude zbog turizma cijene nekretnina povećavaju.

Na kraju izlaganja rezultata autori su predstavili analizu koja se koristi geografskim diskontinuitetima u iznosu subvencija koji su nastali pri izmjenama pravila subvencioniranja 2018. godine. Rezultati upućuju na to da relativno više subvencije u jedinicama lokalne samouprave koje su manje razvijene nisu dovele do dodatnog povećanja cijena nekretnina u odnosu na jedinice lokalne samouprave koje su više razvijene.

Na kraju prezentacije povela se rasprava o različitim aspektima subvencioniranja i potencijalnim unaprjeđenjima mjere.

„U svakom slučaju radi se o istraživanju koje je korak prema politikama temeljenim na dokazima“, zaključak je moderatora Ekonomskih radionica HNB-a Maroja Langa.

Tagovi: Subvencionirani stambeni krediti, hrvatski turizam, tržište nekretnina, Davor Kunovac, Ivan Žilić, Hrvatska narodna banka, Ekonomski institut Zagreb
PROČITAJ I OVO
Horvat najavio početak rušenja najopasnijih objekata oštećenih u potresu
NAJAVE
Horvat najavio početak rušenja najopasnijih objekata oštećenih u potresu
ZAGREB - Ovoga tjedna krenut će se s rušenjem objekata koji predstavljaju najveću opasnost za građane na potresom pogođenim područjima, izjavio je u ponedjeljak ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat nakon sastanka s predstavnicima građevinske struke vezano uz obnovu potresom pogođenih područja.
Putin: Ne posjedujem nikakvu palaču
REAKCIJE
Putin: Ne posjedujem nikakvu palaču
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je demantirao da je vlasnik velebne, luksuzne rezidencije, kako ga optužuje pritvoreni oporbeni čelnik Aleksej Navaljni.
Na prodaju 2.548 kvadrata gradskog zemljišta u Bloku 41a
NADMETANJE
Na prodaju 2.548 kvadrata gradskog zemljišta u Bloku 41a
BEOGRAD – Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda objavila je danas oglas o javnom nadmetanju za prodaju gradskog građevinskog zemljišta u južnom delu Bloka 41a na Novom Beogradu, poršine 2.548 metara kvadratnih.
Konstruktori: Na dijelu obnovljenih kuća uočene ogromne greške
STRUČNJACI
Konstruktori: Na dijelu obnovljenih kuća uočene ogromne greške
ZAGREB - U razornom potresu na Baniji najviše su stradale stare građevine i dio kuća koje su loše obnovljene, dok su kvalitetno građene kuće ostale sačuvane, ocijenili su građevinski konstruktori koji su obišli veći dio područja.
Poskupljuje novogradnja u Srbiji
SKUPLJI MATERIJAL
Poskupljuje novogradnja u Srbiji
BEOGRAD - Građevinski materijal koji u sebi sadrži čelik poskupeo je u januaru i do 40 odsto. I mnogi drugi proizvođači, uglavnom termoizolacionih proizvoda, najavili su više cene.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE