Pranje novca putem građevinskih i nekretninskih poslova "popularno je jer je i dalje relativno lako i može apsorbirati velike količine kapitala", kaže se u izvještaju "Spot cijene: Analiza tokova ljudi, droge i novca na zapadnom Balkanu", prenosi bne intellinews.
Imovina "može biti mjesto za pohranu značajne količine kapitala, potencijalno povećati vrijednost i poboljšati kvalitetu načina života kriminalaca", kaže se u izvještaju. Ukazuje se na ranija istraživanja koja su pokazala da ulaganja u izgradnju i nekretnine "imaju dugu povijest apsorbiranja ilegalnih prihoda na zapadnom Balkanu, s obzirom na to da je taj sektor i ekonomski značajan i loše reguliran".
- Općenito se prepoznaje da je stambena imovina u riziku više od komercijalne imovine zbog svog prometnog potencijala, navodi se. - U stvari, mnoga su tržišta nekretnina u regiji iskrivljena opranim novcem, jer kriminalci umjetno pokreću cijene. Iako su cijene nekretnina pale u cijeloj regiji 2020. godine zbog [coronavirusa] COVID-19 ... mnoga su mjesta i dalje imala dobit od 2017. godine.
Također u regiji postoji značajna trgovina drogom, koja je i izvor i tranzitni put za opojne droge. Albanija je dugo bila važno mjesto za proizvodnju kanabisa, unatoč naporima vlade da ga ukloni, a sve veće količine droge sada se proizvode u Bosni, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Povrh svega, Zapadni Balkan je glavna tranzitna regija za promet kanabisa, heroina, kokaina i sintetičkih droga. Posljednje se proizvode i u regiji, uglavnom u Srbiji.
- Unatoč značajnim operativnim troškovima, organizirani kriminal i ilegalna trgovina legalnom i ilegalnom robom nesumnjivo svake godine generiraju milijarde eura nezakonitih globalnih finansijskih tokova koji se usmjeravaju u inozemstvo, peru u lokalnim privredama ili reinvestiraju u druge kriminalne aktivnosti, kaže se u izvještaju .
Prema procjeni Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), pranje novca čini oko 2,7% globalnog BDP-a ili 1,6 biliona USD. Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da opravni novac ukupno čini između 2% i 5% globalnog BDP-a. Primjenjujući ove postotke na zapadnom Balkanu, svake bi se godine opralo između 1,8 i 4,6 milijardi eura.
