Nakon rasta u travnju za 3,6% svibanj je donio nešto sporiju dinamiku i godišnju stopu rasta od 1,9%. Prema izvornim indeksima, rast je iznosio 1,0% godišnje. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova manji je za 0,1%.
Prema kalendarski prilagođenim indeksima, usporavanje rasta na godišnjoj razini zabilježeno je kod izgradnje zgrada (s 3,1% na 0,6%) kao i kod izgradnje na ostalim građevinama, s 4,9% na 3,2%. Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora. Prema posljednjim podacima, građevinskih dozvola u prvih pet mjeseci izdano je 16,3% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Oko 90 posto izdanih dozvola odnosilo se na gradnju zgrada.
U razdoblju od siječnja do svibnja u odnosu na isto razdoblje 2025., prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je za 2,7%, što sugerira na nastavak solidnog doprinosa ovog sektora bruto dodanoj vrijednosti.
Prema HNB-u, rezultati ankete o pouzdanju poduzeća upućuju na to da je u ranijem razdoblju bio zamjetan porast udjela ispitanika koji vremenske uvjete navode kao ograničavajući činitelj. Međutim, podaci anketa (HNB/Europska komisija) istodobno pokazuju da su među ključnim ograničenjima i nadalje prisutni strukturni čimbenici, poput nedostatka radne snage, ali i financijski uvjeti poslovanja, što u aktualnom okruženju viših kamatnih stopa dodatno dobiva na važnosti.
Ipak, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka (posljednji podatak za travanj 2026.), što ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju. Smatramo da bi građevinarstvo i u ovoj godini trebalo nastaviti s pozitivnim trendovima, uz umjerenije stope rasta, pri čemu će, prema našim očekivanjima, i dalje važan potporni čimbenik biti sredstva iz europskih fondova. U skladu s time, očekujemo nastavak solidnog doprinosa investicija BDP-u, odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti. Međutim, treba naglasiti kako će umjerenije stope rasta djelomično odražavati postupno iscrpljivanje učinaka obnove nakon potresa te završetak dijela infrastrukturnih i javnih projekata financiranih sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Istodobno, očekivanja o daljnjem povećanju referentnih kamatnih stopa ESB-a dodatno zaoštravaju uvjete financiranja, što predstavlja sve izrazitiji negativan rizik za investicijsku aktivnost.
Uz već prisutnu geopolitičku neizvjesnost i volatilnost na energetskim tržištima, više kamatne stope mogle bi, ovisno o njihovoj trajnosti i intenzitetu, dovesti do slabljenja poslovnog optimizma te usporavanja privatnih investicija i potražnje u gospodarstvu. Takvi bi se učinci potom mogli preliti i na dinamiku građevinskog sektora, osobito u segmentima ovisnima o tržišnom financiranju.
