Vedrana Likan: Ulazak u Schengen razlog više za rast cijena nekretnina

Prokomentirala je i sve češće gotovinske kupnje nekretnina pa navela otkud ljudima toliki novac. Pritom kaže kako treba razdvojiti dvije stvari, a to je novac s bankovnih računa, ali i gotovina koju zamišljamo kao gotovinu u koferima, čarapama, a koju su subjekti u RH proteklih godina generirali kroz odlične rezultate. "Imamo poslovne subjekte koji su za svoje dioničare stvorili dobit koja je legalna i legitimna. Tu treba itekako razgraničiti transakcije bez kredita, ali s tekućih računa. Ali i za gotovinu za koju se ne poznaje porijeklo", kaže Likan za RTL.

Navodi kako postoje mehanizmi kontrole kod kupovine nekretnine gotovinom, a to je od zakona o sprječavanju pranja novca, preko moralnog i etičkog kodeksa, a postoji i lanac odgovornosti, banke, javni bilježnici, posrednici u prodaji.

"Teško je razgraničiti koliko je toga bilo u prometu, banke ne moraju vidjeti, odvjetnici nisu uključeni u transakciju, iste se ne moraju odvijati putem posrednika, ali javni bilježnici su oni koji transakciju prijavljuju poreznoj upravi", navodi.

Dodaje kako prodavatelj neće pitati izvor novca, želi prodati za najveći iznos, ali ako je u proces uključen jedan od četiri faktora, takvu transakciju mora prijaviti institucijama.

Ističe i kako su svi navedeni faktori prema zakonu obavezni provoditi kontrole.

Navodi i kako je nekretninski biznis plodno tlo za legaliziranje opranog novca jer velika je količina gotovine u opticaju transakcije nekretnina. "Imamo rekordnu sezonu, veliki je opticaj i u iznajmljivanju, put legalizacije, pogotovo prije eurozone, sigurno ide u nekretnine", rekla je.

Tom prilikom dakako provodi se i konverzija kuna u eure.

"Oni koji imaju sačuvan novac u drugim modalitetima, apsolutno da. Jer imaju ograničenje u mjenjačnicama i bankama, uplaćivanje na račune se itekako prati. Tradicionalni je način takvu gotovinu uložiti u nekretnine", govori.

Ipak, dobar dio tih stanova zjapi prazan, cijene najma su visoke, nema stanova, pa je Likan upitana bi li porez na nekretnine nešto promijenio.

"Dugi niz godina o tome pričamo, sigurno je da ga treba razgraničiti od poreza na promet nekretnina koji postoji. Porez na nekretnine sigurno će donijeti i red i regulaciju i dinamizaciju tržišta, a niski paušali, u turizmu, porez će potaknuti veću odgovornost prema nekretnina. Građani istu smatraju pravom, a ne odgovornosti, ali porez bi ih natjerao na upravljanje", kaže.

Upitana znači li to da bi u praksi plaćali jednu ili više nekretnine pa kaže da ne smijemo otkrivati toplu vodu, a imamo i zemlje s kojima se uspoređujemo.

"Prva kuća za odmor nije luksuz, ali svaka druga trebala bi biti tretirana kao poslovna nekretnina, dobit ili kroz iznajmljivanje dodatno oporezivana, da stvara dodatnu dobit za proračun, ali ne želimo i ne oglašavamo porez na nekretnine izvan šire porezne reforme", rekla je.

Upitana i hoće li cijene nekretnina rasti zbog eurozone, kaže da će ulazak u Schengen hrvatsko tržište nekretnina učiniti sigurnijim za investitore pa će svakako rasti potražnja, a ponuda to neće pratiti. Stoga, kaže, da, rast će cijene, sigurno neće stagnirati ili padati.