Dvoznamenkasti rast obujma građevinski radova zabilježen je zadnji put u prvim mjesecima 2019. U ožujku je pozitivan doprinos došao i od izgradnje zgrada (16,5%) i od izgradnje na ostalim građevinama (15,3%). Prema izvornim indeksima, rast obujma građevinskih radova bio je još izraženiji odnosno bio je viši za 20% u odnosu na ožujak 2020.
Posljedično, u prvom tromjesečju 2021. prema izvornim indeksima, u odnosu na isto razdoblje 2020. obujam građevinskih radova viši je za 6,6%, a prema kalendarski prilagođenim za 7,5%.
Nadalje, u prva tri mjeseca je izdano 2.706 odobrenja za građenje što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za gotovo 28%. Od toga, 2.235 dozvola odnosi se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
Ovakva kretanja u skladu su s našim očekivanjima te očekujemo da će i u nastavku godine, uz početak gospodarskog oporavka, upravo građevinski sektor biti jedan od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Naime, upravo je, osim poljoprivrede i IT-a, građevinarstvo bio jedini sektor koji je pozitivno pridonio BDP-u, ublažavajući tako ukupne negativne trendove u gospodarstvu u prošloj godini.
Daljnji rast u ovoj godini trebao bi biti potaknut ulaganjem u infrastrukturu (financiranu iz fondova EU) i tržište nekretnina. Očekivanja pretpostavljaju da će pandemija biti stavljena pod kontrolu tijekom drugog tromjesečja te da će glavna turistička sezona biti relativno uspješna, a poslovni i potrošački optimizam u uzlaznoj putanji.
Nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje osim okruženja niskih kamatnih stopa podržan je nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) te nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Ne treba izostaviti ni pozitivna očekivanja doprinosa obnove Grada Zagreba rastu aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i građevinskog sektora u cjelini.
