| Rezultat pretrage za pojam: inozemni dug | ||
| HNB: Višak tekućeg računa 57,7 posto niži; inozemni dug 81,4 posto BDP-a |
| ZAGREB - Hrvatska je u trećem tromjesečju 2020. ostvarila višak na tekućem računu platne bilance od 1,9 milijardi eura, što je 57,7 posto manje u odnosu na isto razdoblje godine prije, a krajem rujna je bruto inozemni dug iznosio 40,9 milijuna eura, čime je njegov udio u BDP-u porastao na 81,4 posto, podaci su HNB-a. |
| Bruto inozemni dug do kraja godine iznad 85 posto BDP-a |
| ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem kolovoza bruto inozemni dug iznosio je 41,1 mlrd. eura što je za 216,6 mil. eura (0,5%) više u odnosu na kraj 2019. godine. |
| Dug opće države ove godine porastao za 32,9 milijardi kuna |
| ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je krajem kolovoza 325,9 mlrd. kuna, što je povećanje od 32,9 mlrd. kuna odnosno 11,2% u odnosu na kraj 2019. godine. |
| Bruto inozemni dug 41,1 milijardu eura |
| ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem srpnja bruto inozemni dug iznosio je 41,1 mlrd. eura što je za 214,0 mil. eura (0,5%) više u odnosu na kraj 2019. godine. |
| Dug opće države 325,4 milijarde kuna |
|
ZAGREB - Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug prema metodologiji ESA 2010 iznosio je krajem srpnja 325,4 milijarde kuna, što je povećanje za 32,4 milijarde odnosno 11,1 posto u odnosu na kraj 2019. godine. |
| Bruto inozemni dug pao na 40,1 milijardu eura |
|
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem svibnja bruto inozemni dug iznosio je 40,1 mlrd. eura što je za 819,7 mil. eura (-2%) niže u odnosu na kraj 2019. godine. |
| Dug opće države po prvi put premašio 300 milijardi kuna |
|
ZAGREB - Dug opće države iskazan prema metodologiji ESA 2010 krajem travnja ove godine dosegnuo je rekordno visokih 304,9 milijardi kuna, pokazuju u petak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke. |
| Krajem prvog tromjesečja bruto inozemni dug 74,7% BDP-a |
|
ANALIZA - Krajem ovogodišnjeg prvog tromjesečja, prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug iznosio je 40,5 mlrd. eura što je za 0,4 mlrd. eura (-1%) manje u odnosu na kraj prethodne godine. |
| U siječnju inozemni dug pao na godišnjoj razini, no ove će godine porasti |
| ANALIZA - Na kraju siječnja hrvatski inozemni dug iznosio je 41,1 milijardu eura, što je 6,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, no analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u ovoj godini zbog koronakrize očekuju rast inozemne zaduženosti svih ključnih sektora. |
| Tri glavna cilja Nacionalnog programa reformi |
| ZAGREB - Vlada je u četvrtak prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja - održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. |
| Inozemni dug Hrvatske 40,9 milijardi eura, a očekuje se daljnji rast |
| ANALIZA - Bruto inozemni dug na kraju 2019. godine iznosio je 40,9 milijardi eura, što čini 75,7 posto BDP-a, čime je nastavljeno njegovo smanjivanje koje traje od 2015. godine, no u ovoj godini analitičari očekuju njegov rast kao posljedicu krize uzrokovane koronavirusom. |
| Bruto inozemni dug 41,1 milijardu eura |
|
ZAGREB - Prema podacima Hrvatska narodne banke, bruto inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog 2019. iznosio je 41,1 milijardu eura, što je 3,8 posto ili 1,6 milijardi eura manje nego godinu ranije, no analitičari predviđaju rast vanjske ranjivosti zbog krize uzrokovane koronavirusom. |
| Na kraju listopada bruto inozemni dug 43 mlrd. eura |
| ANALIZA - U strukturi duga najveći udio od oko 39% čine ostali sektori odnosno trgovačka društva koja su nakon trogodišnjeg razduživanja prema inozemstvu od početka 2019. godine ponovno počeli bilježiti pozitivne godišnje stope rasta. |
| Udio bruto inozemnog duga u BDP-u 81% |
| ANALIZA - Nominalni rast BDP-a u trećem tromjesečju povoljno se odrazio i na relativne pokazatelje inozemne zaduženosti. |
| Na kraju kolovoza bruto inozemni dug 44,1 mlrd. eura |
| ANALIZA - Prema posljednjim podacima središnje banke bruto inozemni dug Republike Hrvatske koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, krajem kolovoza, uz stagnaciju na mjesečnoj razini, iznosio je 44,1 mlrd eura. |
| Marić: Hrvatska je danas u boljem stanju nego prije deset godina |
| ZAGREB - *Danas imamo temu s prosvjetnim djelatnicima, jučer smo s medicinskim... Novca ima onoliko koliko ima. Ja sam tu jasan, nedvosmislen i vrlo precizan.* |
| Na kraju lipnja bruto inozemni dug porastao na 84,7% BDP-a |
| ANALIZA - Prema posljednjim, revidiranim podacima središnje banke bruto inozemni dug Republike Hrvatske koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, krajem lipnja 2019. iznosio je 44,6 mlrd eura ili 84,7% BDP-a. |
| Revidirani podaci: Vanjski dug veći za 3,9 milijardi eura |
| ZAGREB - Iako je turistički sektor lani proslavio podatak da su prihodi prvi put premašili 10 milijardi eura, revidirani statistički podaci pokazuju da su proteklih godina oni zapravo bili precijenjeni. |
| Krajem svibnja bruto inozemni dug gotovo 40,3 mlrd. eura |
| ANALIZA - Krajem svibnja bruto inozemni dug Hrvatske porastao je na 40,3 mlrd. eura što je za 322,6 mil. eura ili 0,8% više u odnosu na travanj 2019. |
| Krajem travnja bruto inozemni dug gotovo 40 mlrd eura |
| ANALIZA - U odnosu na kraj 2018. bruto inozemni dug viši je za 1,1 mlrd. eura ili 2,9%. |
| Povećan višak likvidnosti domaćih banaka |
| ANALIZA - Prosječni dnevni višak raspoloživog novca domaćih banaka tijekom svibnja ove godine od tridesetak milijardi kuna povećan je krajem lipnja na 32 milijarde i 400 milijuna kuna. |
| Porastao bruto inozemni dug, na kraju veljače iznosio 40,2 milijarde eura |
| ZAGREB - Povećanju bruto inozemnog duga na godišnjoj razini u potpunosti su pridonijele središnja banka i druge monetarne financijske institucije (banke) gdje je zabilježen rast za 57,9 odnosno 12,3 posto, kažu u RBA-u. |
| Ovo su prednosti i mane uvođenja eura |
| RIJEKA - Ekonomske koristi su u svakom slučaju veće od ekonomskih troškova, i za nas u Hrvatskoj bi uvođenje eura trebalo bi biti promatrano prvenstveno kao ekonomsko pitanje, a ne kao političko pitanje. |
| Vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 mlrd eura |
| ANALIZA - Pri tome je uz blagi rast u odnosu na kraj 2018. (za 800 mil. eura ili 2,1%) na godišnjoj razni (u odnosu na siječanj 2018.) bruto inozemni dug bio je niži za 584,7 mil. eura (1,5%). |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
