Ukrajinci spremni na mirovne pregovore s Rusijom

U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktualnim ruskim vodstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. No očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom "mirovnom samitu" koji Ukrajina planira održati u studenome.

Istodobno, 44 posto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 posto ih je protiv, a 21 posto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je proveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internetskog portala ZN.UA od 20. do 28. lipnja 2024. godine.

No prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uvjete za okončanje rata. Gotovo 83 posto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih trupa iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 posto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 posto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.

Na pitanje koji je minimalni uvjet za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 posto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacijskih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 posto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 posto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 posto je neodlučno.

"To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uvjetima rata. Upravo to signaliziraju takvi paradoksalni odgovori društva", rekao je za DW Oleh Saakjan, politolog i suosnivač "Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju". Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobiliziranju stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: "Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uvjetima stalnog rata ili u opasnosti od rata."

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno "za vrijeme poslije rata", poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati. "Mobilizacija, zlouporaba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i obrana - sve je to trenutno izuzetno aktualno za društvo, jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istodobno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići", objašnjava Saakjan.

Ihor Rejterović sa Sveučilišta Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktički ne spominje granice iz 1991. kao preduvjet za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima. To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za DW: "To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovica kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti."

Kako bi pridobila potporu Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uvjetima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.

Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. „Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci s kojima je razgovarao DW su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vodstvo moglo jasno formulirati moguće opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi "mirovni samit". Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vodstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu.