Apple platio Irskoj 17 milijardi dolara poreza nakon sudske presude o zaostalim porezima

Uplata od 17 milijardi dolara značajno je povećana nakon što je Vrhovni sud EU-a 2024. godine naložio Appleu da plati 13 milijardi eura zaostalih poreza. Sud je presudio da je Irska tehnološkom divu dodijelila "nezakonitu pomoć", što je rezultiralo poreznom stopom manjom od 1 posto. Apple je prošle godine diljem svijeta platio 43 milijarde dolara poreza na dobit.

Irska je ostvarila velike neočekivane dobitke zbog niske stope poreza na dobit, koja trenutno iznosi 12,5 posto. U 2024. godini samo su tri tvrtke - za koje se općenito vjeruje da su Eli Lilly, Apple i Microsoft - platile gotovo polovicu svih poreza na dobit prikupljenih u zemlji.

Tvrtke su privučene u Irsku poreznim sustavom koji im je omogućio usmjeravanje dobiti u porezne oaze putem strukture poznate kao "dvostruki Irac". Rupa u zakonu ukinuta je 2015., ali zemlja je zadržala mnoge velike američke tvrtke koje su tamo uspostavile značajne operacije.

Četvrtina Appleove globalne dobiti prije oporezivanja u godini do rujna 2025. knjižena je preko njegovih irskih subjekata, gdje zapošljava oko 3 posto svoje radne snage, prema podnescima.

Najnovije brojke objavljene su prema novim pravilima EU-a koja od velikih tvrtki zahtijevaju da raščlane prihode, dobit i porez na dobit za svaku jurisdikciju u bloku, kao i za određene porezne oaze.

Apple je knjižio dobit prije oporezivanja od 6 milijuna dolara po zaposleniku u Irskoj, u usporedbi sa samo 51.000 dolara po zaposleniku u Njemačkoj, gdje je platio 153 milijuna dolara poreza u gotovini, ili 0,3 posto ukupnog iznosa. Apple zapošljava 5575 ljudi u Irskoj, gdje se nalazi njegovo europsko sjedište, i 4089 u Njemačkoj.

Nove mjere otkrivanja poreza pružaju aktivistima svježe oružje kako bi potaknuli velika poduzeća da povećaju svoj doprinos javnim financijama.

Tvrtke su se, međutim, žalile da najnovija pravila prikazuju nepotpunu i obmanjujuću sliku doprinosa koje daju pojedinačnim zemljama.

Apple je izjavio da je "dosljedno jedan od najvećih poreznih obveznika na svijetu".

Nastojao je napraviti razliku između poreza na dobit poduzeća prijavljenog u novom podnesku, za koji se kaže da se plaća u jurisdikcijama u kojima se drži imovina, i poreza na potrošnju poput poreza na dodanu vrijednost, koji se plaća tamo gdje se nalaze potrošači.

Microsoft je u lipnju otkrio da je prošle godine u Irskoj knjižio 38 posto svoje globalne dobiti prije oporezivanja, što je ekvivalentno više od 7 milijuna dolara po zaposleniku.

Procter & Gamble prijavio je 115 milijuna dolara dobiti i bez poreza u Luksemburgu, gdje je imao samo jednog zaposlenika. Grupa za robu široke potrošnje izjavila je da je prestala s poslovanjem u zemlji i da nije platila porez jer je prošle godine dobit kompenzirala gubicima iz prethodnih godina.

Izvan EU-a, očekuje se da će Australija kasnije ove godine objaviti slične raščlambe po zemljama, dok nova američka računovodstvena pravila prisiljavaju tvrtke koje kotiraju na burzi da u godišnjim izvješćima navedu jesu li i kako njihove inozemne operacije smanjile njihove porezne račune u SAD-u.

U znak svoje zabrinutosti, Microsoft je uz svoje izvješće objavio i blog u kojem je priznao „snažna stajališta o tome plaćaju li tvrtke dovoljno“.

Rečeno je da isplata u gotovini koju je zabilježila francuska porezna uprava „odražava jednokratni povrat preplaćenog poreza“ i da je „dobar primjer zašto jedan redak može izgledati neobično bez konteksta“.

Nacionalno vijeće za vanjsku trgovinu, lobistička skupina sa sjedištem u Washingtonu, upozorilo je da bi pravila EU mogla rezultirati dvostrukim brojanjem prihoda kada podružnice prodaju proizvode jedna drugoj.