Projekt, koji je opravdan dobrom infrastrukturom i, prije svega, pouzdanim pristupom električnoj mreži, postavlja šire pitanje o izvanrednoj energetskoj gladi tehnološke industrije, koju prvenstveno pokreće eksponencijalni rast umjetne inteligencije.
Lokacija u Gornjoj Austriji odabrana je zbog postojeće infrastrukture, objasnila je direktorica Google Austria, Christine Antlanger-Winter. Kako izvještava Kronen Zeitung, elektroenergetska mreža je ključna, budući da će farma servera zahtijevati ogromne količine energije za obradu podataka iz naših online pretraživanja i rad usluga u oblaku. Izgradnja u Austriji samo je mali dio mozaika globalne ekspanzije koju diktiraju rastuće digitalne potrebe.
Eksplozivni rast potrošnje potaknut umjetnom inteligencijom
Dok je novi podatkovni centar u Austriji još uvijek u izgradnji, Googleove globalne brojke potrošnje otkrivaju zapanjujući porast. U 2011. godini svi Googleovi podatkovni centri diljem svijeta trošili su ukupno 260 megavata električne energije, što je bilo usporedivo s malom nuklearnom elektranom. Do 2024. godine ta je brojka narasla na 30,8 milijuna megavat-sati godišnje, što znači da se potrošnja povećala za 27 posto samo između 2023. i 2024. godine. U posljednje četiri godine čak se udvostručila.
Glavni krivac za takav porast je umjetna inteligencija, kojoj je za učenje i rad potrebna ogromna računalna snaga, a time i više energije. Kao odgovor na to, Alphabet planira potrošiti oko 90 milijardi dolara na kapitalne izdatke u 2025. godini, a gotovo udvostručiti taj iznos u 2026. godini. Većina novca ići će na izgradnju i nadogradnju podatkovnih centara i njihove energetske infrastrukture.
Posvećenost održivosti i utjecaju na okoliš
Google odgovara na rastuće potrebe novim strategijama, poput svog modela „energija na prvom mjestu“. U Teksasu, na primjer, gradi kampus umjetne inteligencije koji će kombinirati podatkovni centar s vlastitom proizvodnjom električne energije od jednog gigavata, uglavnom iz obnovljivih izvora. Tvrtka teži biti lider u održivosti i od 2017. godine kupuje 100% svoje električne energije godišnje iz obnovljivih izvora. Dugoročni cilj joj je u potpunosti raditi na energiji bez ugljika 24 sata dnevno.
Unatoč tim naporima, potrošnja energije također raste, kao i potrošnja vode, koju podatkovni centri prvenstveno koriste za hlađenje. To se povećalo za 28 posto između 2023. i 2024. godine, na više od 30 milijardi litara. Vrijedi napomenuti da su Googleovi podatkovni centri među energetski najučinkovitijima u svijetu. Njihova prosječna učinkovitost korištenja energije (PUE) iznosi 1,09, dok je prosjek industrije 1,56, što znači da koriste znatno manje dodatne energije za hlađenje i napajanje svoje IT opreme.
Rast potrošnje energije u digitalnom sektoru nije ograničen samo na Google. Istraživanja pokazuju da bi podatkovni centri do 2030. mogli potrošiti do 17 posto sve električne energije u Sjedinjenim Državama, dok je taj udio danas oko četiri posto. U Europskoj uniji, podatkovni centri su 2022. godine također potrošili između 45 i 65 teravat-sati električne energije, što naglašava potrebu za ubrzanim prijelazom na obnovljive izvore kako bi se osigurala održiva digitalna budućnost.
