HGK: IT industriju očekuje nastavak stabilnog rasta

"Hrvatska IT industrija očekuje nastavak stabilnog rasta. Očekivanja o realizaciji za ovu godinu su optimistična, a sličan je pogled i na 2026. godinu. Prisutna je konsolidacija tržišta, dijelom kroz ulazak stranih tvrtki modelom preuzimanja, a i lokalni igrači ne zanemaruju tu domenu", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš je kazao kako će sljedeća godina biti u znaku pojačanih aktivnosti na području kibernetičke sigurnosti te IT rješenja za obranu i sigurnost.

Najavio je velik broj događanja radi povezivanja domaćih tvrtki u dobavne lance, što sa stranim partnerima i agencijama, ali i na nacionalnoj razini u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek naveo je kako je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija potpisano 1.612 ugovora ukupne vrijednosti 62,3 milijuna eura.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kako je rekao, donio je dodatni zamah s 2.497 potpisanih ugovora. Dosadašnja ulaganja rezultirala su prosječnim godišnjim rastom prihoda od prodaje od 8,26 posto.

"Natječaj IRI S3 ostvario je ogroman interes, što dokazuje snagu i zrelost hrvatskog inovacijskog ekosustava. Do kraja godine planiramo otvaranje natječaja Integrator i Programi unije. U 2026. otvorit ćemo natječaj Inovacije u S3 područjima te nove Digitalne vaučere, od gotovo 40 milijuna eura", najavio je Romek.

Ravnatelj Uprave za razvoj državne informacijske infrastrukture i elektroničkih usluga Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Nikola Modrušan kazao je kako budući projekti javne nabave neće tolerirati zatvorena rješenja koja stvaraju ovisnost o jednom dobavljaču. Inzistirat će se na "API First" pristupu, modularnosti i otvorenim sučeljima kako bi se osigurala dugoročna održivost i povezanost sustava.

Modrušan je istaknuo kako se od domaćih tehnoloških tvrtki očekuje zaokret prema razvoju složenih rješenja za obradu podataka, upotrebu naprednih tehnologija i automatizaciju odlučivanja, čime Hrvatska potvrđuje svoju namjeru da gradi pametnu državnu upravu koja tehnologiju koristi za predviđanje potreba svojih građana.

Anketa: 67 posto nema plan odgovora na kibernetičke incidente

Na sjednici su predstavljeni i rezultati ankete HGK o kibernetičkoj sigurnosti koji su pokazali kako mnoge organizacije još nisu sigurne potpadaju li pod obveze Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, što pokazuje potrebu za jasnijim tumačenjem i komunikacijom regulatornih zahtjeva.

Od 300 ispitanika, 56 posto obvezno je implementirati osnovnu razinu sigurnosnih mjera, 30 posto srednju razinu, a 14 posto naprednu razinu.

Više od pola ispitanika potvrđuje da nema osobu koja je isključivo zadužena za kibernetičku sigurnost, već je to dodatna obaveza uz osnovni posao. Njih 67 posto nema plan odgovora na incidente, a 63 posto nema formalno usvojene sigurnosne politike i procedure. Kod onih kod kojih postoji, rijetko je detaljno i operativno razrađen. Nizak broj prijavljenih napada može značiti da je učestalost mala ili da zapravo organizacije ne prepoznaju da je do napada došlo.

Usporedba rezultata iz 2024. i 2025. pokazuje pomak u razumijevanju, organizaciji i primjeni mjera kibernetičke sigurnosti, ali i otkriva da je velik dio poduzetničkog sektora još uvijek u ranoj fazi usklađivanja sa zakonskim zahtjevima i operativne sigurnosne zrelosti, kazala je voditeljica Odjela za industriju HGK i poslovna tajnica Udruženja Tajana Kesić Šapić.

Direktor tvrtke Doliprom specijalizirane za sigurnosna rješenja Tomislav Dolibašić je istaknuo kako postoji značajan prostor za podizanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti.

Mnoge tvrtke, posebice manje, kako je rekao, još uvijek vide kibernetičku sigurnost samo kao trošak i misle da se napadi ne mogu dogoditi baš njima Međutim, veliki broj napada događa se nasumično, pa svatko može postati žrtva. Tu paradigmu moramo promijeniti, naglasio je Dolibašić.