Hoće li nam špijunirati sve poruke? Evo o čemu se radi

Zakon bi, ukoliko bude usvojen, obvezao sve pružatelje komunikacijskih usluga, uključujući i sada potpuno šifrirane i tajne servise poput WhatsAppa, Signala, Vibera ili Telegrama, da automatski skeniraju sve privatne poruke korisnika.

Nominalni cilj je prilično plemenit. Obrazloženje za ovu inicijativu je naime borba protiv pedofilije i dječje pornografije.

Ovakav zakon u potpunosti ukida bilo kakav pojam privatnosti, bez ikakvoga jamstva da prikupljeni podaci u nekome trenutku neće biti zloupotrijebljeni.

Činjenica je da ovakav masovni sustav nadzora ne samo da prebacuje gotovo 500 milijuna stanovnika Europske unije u svojevrsnu orvelijansku tvorevinu, već se i poništava GDPR sustav zaštite podataka kojim se Europska unija diči.

Prema inicijativi, koju je već podržalo petnaest zemalja članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, analiza sadržaja provodila bi se čak na uređaju korisnika prije nego što se poruke šifriraju. To znači da bi se morala načiniti takozvana “stražnja vrata” za treće strane na uređajima korisnika, odnosno da bi po podacima na vašem mobitelu ili računalu netko mogao kopati i pregledavati kada god ste spojeni na internet, a da toga niste ni svjesni, a kamoli da vas pita za bilo kakvu dozvolu ili suglasnost.

– Nije prvi put da Europska unija u dobroj namjeri napravi ili predlaže neka rješenja koja kasnije nisu provediva u praksi, ili pak jako zadiru u prava pojedinaca. Uredba GDPR je uvela reda u pravilima tko može raspolagati našim privatnim podacima, ali opet nismo sigurni koliko se toga drže digitalne platforme koje su većinom američke, osim kineskog TikToka, a upravo njima ostavljamo najviše podataka. Uostalom, kako oni znaju da smo baš jučer dodali nekog u imenik na pametnom telefonu, pa nam ga odmah nude kao prijatelja, kaže za naše novine komunikacijski stručnjak Krešimir Macan.

Imajući na umu kako se između korisnika u Europi svakoga dana izmijene milijuni poruka, jasno je kako bi nadzor bio automatiziran, odnosno da bi poruke nadgledala umjetna inteligencija. Za početak. Jer ovakvi sustavi postaju privlačna meta za obavještajne službe koje hakerskim upadima mogu ciljano doći do svih podataka koji su im zanimljivi. Ukoliko je Mossad prije godinu dana mogao postaviti eksploziv u “pagere” koje su nosili pripadnici Hezbolaha u Libanonu, probijanje sustava komunikacijskih kanala ne bi im trebao predstavljati preveliki problem.

– SDP je zatražio od Vlade ne da preispita, nego da povuče svoj glas podrške kontroverznom prijedlogu EU regulative koja se zove Chat Control i koja zadire u privatnost korisnika tehnologija, rekao je Siniša Hajdaš Dončić. Istaknuo je da podržavaju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, ali i upozorio da se tom EU regulativom želi “na mala vrata” uvesti da će svima koji šalju poruke, filmiće i slično oni biti skenirani. On je istaknuo i da su sva europska nadzorna regulatorna tijela koja se bave zaštitom osobnih podataka rekla da je taj prijedlog regulative opasan. Drži kako se ne može zbog oko 0,3 posto populacije u svijetu koja je “poremećena i bavi se time”, špijunirati 100 posto populacije.

– Ta priča o dobrobiti djece, što doista postoji kao problem, je u ovom slučaju celofan kako bi se uvela masovna kontrola ljudi, ne samo vezano za pedofiliju već prvenstveno radi eliminacije političkih i ekonomskih oponenata. Analitički je moguće u samo nekoliko koraka povezati bilo koja dva čovjeka na svijetu, koji u stvarnom životu nemaju poveznice. A ovakav sustav kontrole omogućuje konstruiranje bilo kakve povezanosti ukoliko se nekoga želi kompromitirati. To je prvenstveno usmjereno protiv stranaka kakve su AfD i sličnih stranaka koje se pojavljuju u Europi, kaže za naše novine Zoran Grgić, nekadašnji član saborskog Vijeća za nadzor obavještajnih službi. Kako kaže, sličan obrazac već je jednom viđen u Hrvatskoj kada je, tijekom afere Turek, tadašnji ravnatelj protuobavještajne agencija POA-e (dio sadašnje SOA-e), koristio rezultate programa Watson i prikazao pogrešne podatke korisnicima zbog čega je bio smijenjen.

Naravno, ovakav sustav kontrole mogao bi lako zagorčati život baš svakom pojedincu, a ne samo pripadnicima obavještajnog, poslovnog ili političkog establišmenta. Ne treba smetnuti s uma da prvu analizu podataka provodi umjetna inteligencija, što znači da bi se moglo dogoditi da građanin bude prijavljen policiji i sigurnosnim službama zbog fotografija ili videosnimaka koje su u stvarnosti potpuno benigne. S djetetom ste na ljetovanju i poslali ste fotografiju vašeg djeteta kako skače s mola u more? Jeste li sigurni da vas AI već nije označio kao potencijalnog pedofila?

Prijedlog sustava kontrole jedan je od najkontroverznijih prijedloga zakona koji se, u navratima, pojavljuje pred Europskim parlamentom već nekoliko puta, a prvi su ga put pokušali “progurati” još 2022. Tada je odbačen, no predlagatelji očito idu s idejom pokušajmo što češće, jednom će uspjeti. Danska je 1. srpnja ove godine preuzela predsjedanje Europskim vijećem, a od tog dana inicijativa je postavljena kao jedan od ključnih prioriteta, s ciljem da bude usvojena do 14. listopada. Ovoga trenutka aktivna je i online peticija pokrenuta prije petnaestak dana kojom se od građana EU-a traži da obaspu pismima i prosvjedima svoje europarlamentarce.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kaže kako o tom pitanju još nije donesena odluka ni na stručnoj razini, a kamoli da je to postalo zakonodavstvo EU-a. Istaknuo je i da oko ovog pitanja postoje različita gledišta.

– Velika većina država gdje spada i Hrvatska smatra da se ovo pitanje treba regulirati zato što na godišnjoj razini raste broj kaznenih djela i prijava seksualnog iskorištavanja djece na internetu. Mislim da nitko normalan ne može imati ništa protiv da se to pitanje na određeni način regulira. Međutim, postoji nekoliko zemalja koje se tome čvrsto protive, koje po tom pitanju nisu odlučne, a tih zemalja je sedam ili osam. Ove ostale podržavaju, ali podržavati znači da se nastave razgovori, da se to ne stavi na stranu, kazao je ministar.

Rekao je da je danas situacija takva da pružatelji usluga mogu dobrovoljno prijaviti ako uoče neki sadržaj koji ukazuje na seksualno zlostavljanje djece, a da bi novom odlukom to bilo obvezno i odnosilo bi se na fotografije, a ne i na tekstualni sadržaj. Dodao je da se sada razgovara kako to provesti.

– Dansko predsjedništvo je stavilo na dnevni red da se nastave razgovori na tehničkoj razini. Hrvatska podržava traženje rješenja koje će pomoći nadležnim tijelima i svima u društvu da djeca u manjoj mjeri, idealno nikako, ne budu žrtve nasilja na internetu. U Hrvatskoj je između 400 i 500 takvih kaznenih djela godišnje, rekao je. Ponovio je da je ovo nešto o čemu se razgovara i da su primjerice Bugarska, Poljska i Mađarska protiv, dok je Njemačka neodlučna.