Hrvatska zaostaje u usvajanju AI-ja

Za Hrvatsku to znači da korist od AI-ja neće doći automatski, nego će ovisiti o širini primjene u sektorima i poslovnim procesima te sposobnosti poduzeća da novu tehnologiju pretvore u rast dodane vrijednosti, pišu Hrvoje Stojić i Ivan Odrčić, u ovotjednoj analizi ekonomskih kretanja Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Zaostajemo za EU

Prema MMF-u, prosječna 'ekonomski isplativa' stopa usvajanja AI-ja u Europi procijenjena je na 18 posto zadataka, naspram 23 posto u SAD-u. Najveći dio zaostatka Hrvatske prema EU proizlazi iz niže stope usvajanja AI-ja, dok su doprinos strukture zanimanja i sektora znatno manji.

Usvajanje AI-ja ne vodi univerzalnom gašenju radnih mjesta, pa nedavna analiza Kharaziana i suradnika pokazuje kako su poduzeća s najvećim ulaganjima u AI (33,67 dolara po zaposlenom mjesečno) povećala broj zaposlenih za prosječno 10,2 posto tijekom dvije godine nakon uvođenja AI-ja.

Sličan zaključak proizlazi i iz analize Oxforda, prema kojoj je Hrvatska u Government AI Readiness Indexu 2025. na 49,8 bodova i pri dnu usporedivih zemalja EU.

Indeks ne mjeri samo postojanje strategije, nego i korištenje AI u javnim uslugama, upravljanju, regulaciji te podatkovnoj i digitalnoj infrastrukturi, pa slabiji rezultat Hrvatske pokazuje da ograničenje nije samo u poduzećima, nego i u kapacitetu države da ubrza primjenu AI-ja.

Teret stroge regulacije

Regulacija, pak, može bitno smanjiti koristi od AI-ja. Prema analizi MMF-a, nacionalna regulacija profesija i EU AI Act smanjuju očekivane dobitke produktivnosti za oko 15 posto, a pravila privatnosti podataka za oko 10 posto, dok njihov ukupni učinak prelazi 30 posto. To je za Hrvatsku posebno važno jer je udio reguliranih profesija relativno visok, oko 24,5 posto, među najvišima u EU, što povećava rizik sporijeg prelijevanja koristi AI-ja u produktivnost.

Prema MMF-u, učinak AI-ja na produktivnost može biti vrlo velik kod analitičkih i programerskih zadataka, iznad 50 posto, na temelju pretpostavke da AI u prosjeku smanjuje trošak rada po automatiziranom zadatku za 27 posto, a ukupne troškove za 15 posto. To je važno za Hrvatsku jer pokazuje koliki je trošak sporijeg usvajanja AI-ja upravo u dijelu poduzeća i poslova u kojima bi učinci na produktivnost mogli biti najveći.

Četiri prioriteta za ubrzanje AI transformacije

Kako bi spriječili zaostajanje u rastu produktivnosti zbog različitih brzina i kvalitete usvajanja AI-a te u konačnici podigli dodanu vrijednost hrvatskog ICT sektora, HUP preporučuje nastavak razvoja optičke i 5G infrastrukture, smanjenje poreznog klina i parafiskalnih nameta, uvođenje ciljanih poticaja i subvencija te ulaganje u napredne digitalne vještine.

Kako navode Stojić i Odrčić, potrebno je ubrzati izdavanje dozvola, ukloniti prepreke u prostornom planiranju i smanjiti lokalna opterećenja za gradnju mreža u cilju smanjenja zaostatka u ruralnoj FTTP pokrivenosti. Istodobno, treba osigurati dodatna EU sredstva i uvesti vaučere za optičke priključke u područjima gdje privatni sektor ne ostvaruje održiv povrat. Za dovršetak ruralnog broadbanda nedostaje do 300 milijuna eura ulaganja, a vaučeri potiču korištenje postojeće optičke infrastrukture i gigabitnih priključaka.

Nadalje, predlažu i da treba rasteretiti trošak rada na razinu top pet najkonkurentnijih zemalja EU, smanjiti parafiskalne namete za minimalno 20 posto i udvostručiti poticaje za ulaganje u R&D kako bi ICT sektor mogao lakše zapošljavati, pojačati ulaganja u IT produkte. Alat za zadržavanje stručnjaka i razvoj poduzetničke kulture su neoporezivi stock-option planovi od minimalno dvije tisuće eura.

Predlažu i uvođenje ciljanih poticaja za digitalnu i AI transformaciju tvrtki te subvencija za istraživanje, razvoj i inovacije, poštujući regionalnu perspektivu i potencijal rasta. Također, Hrvatska treba aktivno sudjelovati u inicijativi EU AI Factories te uključiti domaću ICT industriju u razvoj i upravljanje AI platformama, regulatornim sandboxima te infrastrukturom za razvoj, testiranje i primjenu AI-ja. Time bi se izgradio održiv nacionalni AI ekosustav, ubrzao razvoj visokovrijednih digitalnih rješenja, ojačala digitalna suverenost i povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva, smatraju u HUP-u.

Na kraju, potrebno je jačati STEM, podatkovne i AI vještine kroz obrazovanje, prekvalifikacije i suradnju poduzeća s obrazovnim sustavom kako bi se smanjio jaz u naprednim digitalnim znanjima i povećala atraktivnost zapošljavanja u ICT područjima.