Upravo zato kibernetička sigurnost više nije odgovornost samo IT odjela, već jedno od važnih pitanja upravljanja poslovanjem“ istaknula je u uvodu direktorica HUP-ICT Udruge Jasminka Martinović na HUP Cyber Praktikumu – „Iskustvom, vježbom i edukacijom do kibernetički otpornog poslovanja“, koji je u Zagrebu organizirala HUP-ICT Udruga.
Cyber Praktikum okupio je stručnjake iz privatnog i javnog sektora s ciljem da se kibernetička sigurnost približi poslovnoj stvarnosti: manje kroz teoriju, a više kroz konkretna iskustva, simulaciju incidenta i praktične odgovore na pitanja s kojima se poduzeća suočavaju prije, tijekom i nakon kibernetičkog napada.
„Kibernetička sigurnost više nije isključivo pitanje IT stručnjaka, nego jedan od ključnih preduvjeta kontinuiteta poslovanja, zaštite podataka, povjerenja korisnika i ugleda svake organizacije. U okolnostima ubrzanog razvoja novih tehnologija, sve složenijih prijetnji i rastućih regulatornih zahtjeva, najbolju obranu ne čini samo tehnologija, nego i znanje, pripremljenost te suradnja javnog i privatnog sektora. Upravo razmjenom iskustava, edukacijom i izgradnjom snažnih partnerstava možemo povećati otpornost hrvatskoga gospodarstva na kibernetičke rizike što činimo kontinuirano u zadnje tri godine kroz rad HUP Koordinacije za kibernetičku sigurnost“, izjavila je Martina Dragičević, u ime HUP-Koordinacije za kibernetičku sigurnost.
Sudionici su kroz interaktivnu simulaciju prolazili zakonske obaveze prijave incidenta, dobre prakse, procjenu razmjera incidenta, kako komunicirati s ključnim dionicima te posljedice krivog postupanja. Cilj vježbe nije bio ponuditi unaprijed poznate odgovore, nego pokazati kako u uvjetima nepotpunih informacija i vremenskog pritiska izgleda donošenje odluka i upravljanje incidentom. Time je naglašena i jedna od ključnih poruka Praktikuma: organizacija svoju spremnost ne može pouzdano procijeniti samo na temelju procedura, već ju je potrebno i provjeravati kroz vježbu.
„Jedan od najstrašnijih aspekta kibernetičkog incidenta za mnoge kompanije je navigacija kroz regulatornu kompleksnost i implikacija prijave incidenta regulatoru. Postoji puno predrasuda oko ovog postupka te manjak razumijevanja oko toga zašto su, uz zakonsku obavezu i odgovornost, prijava i dijeljenje informacija korisni za cjelokupno društvo. Kroz ovu vježbu željeli smo sudionicima pružiti novi pogled i bolje razumijevanje procesa te im, uz izravnu podršku Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost, pojasniti često nejasne rubne slučajeve. Cilj je bio osigurati da kompanije u slučaju kibernetičkog incidenta jasno razumiju kada, kome i na koji način incident trebaju prijaviti“, izjavio je Andro Galinović, direktor korporativne sigurnosti u Infobipu.
Posebna pozornost posvećena je izazovima malih i srednjih poduzeća, koja moraju odgovoriti na sve veće sigurnosne zahtjeve uz ograničene financijske i ljudske resurse. Luka Matić iz NEP-054 govorio je o određivanju prioriteta i praktičnim koracima kojima SME sektor može postupno povećavati razinu kibernetičke otpornosti. O tome što novi regulatorni okvir znači u praksi, govorili su predstavnici Zavoda za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS) i Marko Žalac iz Deloittea. U fokusu su bila pitanja kako izgledaju nadzori i revizije prema Uredbi o kibernetičkoj sigurnosti, što se provjerava te kako se organizacije mogu pravodobno pripremiti. Tomislav Bronzin iz Citusa govorio je o tome što vlasnici, direktori i uprave trebaju odlučiti prije nego što do incidenta dođe te kako unaprijed postavljena odgovornost i priprema mogu smanjiti posljedice napada na poslovanje i ugled.
Cyber Praktikum zaključen je razgovorom s Vlatkom Marčan iz Nacionalnog koordinacijskog centra za kibernetičku sigurnost (NKS) o podršci koja je dostupna hrvatskim organizacijama, uključujući edukaciju, razvoj kompetencija te mogućnosti financiranja aktivnosti i projekata u području kibernetičke sigurnosti.
