GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

I Google u funkciji ruske propagande

I Google u funkciji ruske propagande
TRAŽILICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.01.2024 / 12:41
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
MOSKVA - Tražilice imaju jednostavnu logiku: daj onima koje se čita, čak i ako su brojke falsificirane i uzmi od onih koji su zabranjeni, kao što su neovisni mediji u Rusiji i Bjelorusiji. Ima li lijeka?

Novinari neovisnih medija Bjelorusije koji su redom morali napustiti svoju domovinu zbog progona su se požalili i Europskoj komisiji zbog logike internetskih tražilica kao što su Google i Meta. Kako izvještava list Financial Times, problem je ozbiljan: internetske tražilice u pravilu ističu "ono što ide", a obzirom da "znaju" i lokaciju onoga tko traži, prvo će mu ponuditi nešto iz njegove zemlje.

No to je u ovom slučaju politička stvar: mnogi oporbeni mediji uopće više ne mogu biti u Bjelorusiji ili Rusiji, a režimu skloni mediji - ili jasne propagandne mašinerije gdje se šire polu- ili čiste neistine imaju i (državnih) sredstava i načina krivotvoriti broj korisnika.

Ako se traži informacija, prvo će tražilica ponuditi najpopularniji izvor - pa čak i ako taj izvor krivotvori broj svojih korisnika. A režimski mediji imaju i sredstava i načina da to učine.Foto: Alexander Zemlianichenko/REUTERS
U konačnici, takve tražilice "postaju sredstvo pritiska totalitarnih i autoritativnih režima protiv civilnog društva", piše u žalbi EK. "Sve je jasnije koliku moć zapravo imaju tehnološke kompanije. U nekim stvarima su možda i moćnije od političkih čelnika", smatra bjeloruska oporbena aktivistica Svetlana Tihanovskaja. "Važno je da i takve kompanije stoje na strani dobrih i da se založe za promicanje demokratskih vrijednosti."

To je problem i za ruske medije koji ne pišu ono što želi Kremlj: "Nama je jasno, zašto algoritmi najveće tražilice na svijetu kao što je Google nužno pridonose ruskoj državnoj propagandi. To se vidi i u rezultatima potrage koje su stvorene za određene korisnike dominiraju vijesti državnih i medija naklonjenih vlastima", kaže Sarkis Darbinjan iz organizacije Roskomsvoboda i stručnjak za digitalnu tehnologiju.

A tražilice osobito mrze "mrtve" stranice: to je naravno dobro u normalnim okolnostima da se uopće ne obaziru na stranice koje ne odgovaraju na poziv ili su "skinute" zbog zabranjenih sadržaja, ali tu sudbinu onda čeka i stranice koje država cenzurira - na njih se tražilica više neće niti obazirati. "Kad je razvijen taj algoritam, ideja je isprva bila dobra: stranice sa ilegalnim sadržajima se ne trebaju pojaviti u rezultatu pretrage", kaže Darbinijan. Ali u ovom slučaju je to problem posve druge vrste.

Lev Geršenzon je bez sumnje stručnjak za tražilice: on je bio na čelu internetske službe Yandex, najveće i najomiljenije tražilice u Rusiji i osnivač je automatskog portala vijesti "The True Story". Ukazuje i na još jedan problem: "Algoritmi Googlea ne uzimaju u računicu i kolike goleme resurse koriste autoritativni režimi kako bi promovirali stranice koje njima koriste i koje umjetno čine popularnijima nego što jesu". Previše se pažnje tu polaže na navodni broj "klikova" što uvelike koriste propagandne stranice sa lažima i teorijama zavjere.

Što uopće učiniti? Bez obzira na apele i upozorenja demokratskim institucijama, nije se daleko odmaklo. Po Geršenzonu, "do sad nije bilo javne rasprave s takvim Big-Tech tvrtkama". Sarkis Darbinjan tvrdi i kako Google "nije osobito zainteresiran zbog organizacija za ljudska prava mijenjati svoj algoritam", dok je Meta nešto otvorenija za taj problem.

Matthias Kettemann, profesor međunarodnog prava sa Instituta Max Planck u odjelu koje se baš bavi pravima na internetu ukazuje i na još jedan razlog, zašto takve tražilice u državama kao što su Rusija, Bjelorusija ili Kina ne žure mijenjati način potrage. Jer one "sjede između čekića i nakovnja": ako i počnu tražiti i isticati takve, režimu nepoželjne sadržaje, onda će i oni i njihovi suradnici u tim državama također lako postati nepoželjni i zabranjeni. "A to pak ima i drugih ozbiljnih posljedica: s jedne strane zbog prihoda koji se tamo može zaraditi, ali i za komunikacijski okoliš."

Sarkis Darbinjan ima dojam kako je Google zapravo već napustio nadu u Rusiji napuniti džepove: "Zbog problema s međunarodnim karticama kao što su Visa ili Mastercard, u Rusiji ionako više ne funkcioniraju proizvodi koji se moraju plaćati. Google nije čak niti pokušao nekako obnoviti način plaćanja za njegove korisnike i vrednovanje stranica u toj zemlji već i da bi podržao neovisne medije i blogere", žali se ruski aktivist.

No i on ističe kako je takvim tražilicama veoma teško - i veoma skupo promijeniti svoje algoritme traženja sadržaja, a nema niti osobitog truda političara Zapada utjecati da se tu nešto promijeni. Jer i Financial Times konstatira kako službenici EU tu nemaju namjeru nešto poduzeti protiv tražilica zbog takve, makar i nehotične propagande diktatora. Profesor prava Kettemann tu sažima i problem: "Niti formalno EK nema velikih mogućnosti utjecati na jednu američku tvrtku zbog zbivanja u nekoj državi izvan EU." Ona može donekle davati smjernice za njihovo ponašanje u Uniji i tako tek dati naputak, kako da se te platforme ponašaju i izvan Unije.

Lev Geršenzon tu ionako ne misli da politika i političari nešto mogu bitno učiniti već i zato jer i ne razumiju osobitosti rada jednog koncerna kao što je Google. Najbolje bi bilo da takvi koncerni same uoče taj problem i da aktivno prihvate svoju odgovornost. "Ali tako nešto još nije na vidiku tako da će i se borba protiv Fakes i propaganda voditi samo usmenim putem."

Tagovi: GOOGLE, YANDEX, TRAŽILICE, Geršenzon, RUSIJA, PUTIN, CENZURA
PROČITAJ I OVO
Amazon ulaže 10 milijardi eura u Njemačku
INVESTICIJE
Amazon ulaže 10 milijardi eura u Njemačku
BERLIN - Američka tvrtka Amazon planira u Njemačkoj uložiti još 10 milijardi eura, od čega najveći dio u svoje internetske usluge u oblaku.
Nvidijin odjel razvoja umjetne inteligencije nudi tehnologiju kineskom startupu
NIM
Nvidijin odjel razvoja umjetne inteligencije nudi tehnologiju kineskom startupu
NEW YORK - Nvidijina usluga poznata kao NIM, koja poslovnim korisnicima diljem svijeta pruža jednostavan pristup različitim modelima umjetne inteligencije, upravo je dodala svojoj ponudi veliki jezični model koji je razvio kineski startup 01.AI.
Što je Nvidiju pretvorilo u najvrjedniju kompaniju na svijetu?
UZLET
Što je Nvidiju pretvorilo u najvrjedniju kompaniju na svijetu?
NEW YORK - Američki proizvođač čipova Nvidia postala je najvrjednija tvrtka na svijetu, nakon što su njezine dionice porasle za 3,5 posto, na 135,60 dolara, podigavši tržišnu vrijednost na 3,33 trilijuna dolara.
Guverner Kalifornije planira potez koji će izazvati pobunu pripadnika mladih generacija
PLANOVI
Guverner Kalifornije planira potez koji će izazvati pobunu pripadnika mladih generacija
LOS ANGELES - Na Floridi, republikanski guverner Ron DeSantis potpisao je jednu od najrestriktivnijih zabrana u SAD-u
Netflix najavio ulazak u novi posao, evo o čemu se radi
ŠIRENJE
Netflix najavio ulazak u novi posao, evo o čemu se radi
NEW YORK - U SAD-u se mnogi trgovački lanci trude što bolje prilagoditi promjenjivom ponašanju potrošača i sve popularnijoj online kupnji.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE