Iran je pronašao slabu točku globalne ekonomije

Nakon što je godinama ciljao rafinereije, naftovode i turističke atrakcije u susjedstvu, Teheran je vatrenu moć usmjerio na infrastrukturu koja pokreće ključne tehnologije budućnosti. Iran i SAD dosad su izveli napade na najmanje pet podatkovnih centara u regiji, uključujući i nedavni ponovljeni iranski raketni napad na Amazonov (AWS) centar u Bahreinu. Satelitske snimke potvrdile su velika oštećenja na tom objektu.

Dok su kibernetički napadi na podatkovne centre godinama uobičajeni, njihovo fizičko uništenje projektilima i dronovima novost je od ove godine. Iranska revolucionarna garda objavila je popis od 29 tehnoloških meta u regiji, među kojima su lokacije u vlasništvu divova poput Amazona, Googlea, Microsofta, Nvidije i Palantira. Za Teheran su to legitimni vojni ciljevi jer te tvrtke pružaju usluge za američke vojno-obavještajne projekte.

Ugroženo više od dva bilijuna dolara ulaganja

Ovi napadi ne pogađaju samo SAD nego i države Perzijskog zaljeva koje su se pozicionirale kao treće globalno AI središte, uz SAD i Kinu.

Saudijska Arabija ulaže golemi dio svog državnog fonda u AI, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati sa SAD-om ugovorili ‘Stargate‘, projekt vrijedan 500 milijardi dolara. Ukupno su zemlje Zaljeva obećale više od dva bilijuna dolara u AI investicijama uz uvjet raskida tehnoloških veza s Kinom.

- Napadi narušavaju povjerenje u regiju koja je trebala biti ključna za AI inovacije. Također jasno pokazuju ulogu ovih tvrtki u ratovanju te dokle je Washington spreman ići da ih zaštiti, ističe Helima Croft, šefica globalne strategije u RBC Capital Markets.

Stručnjaci upozoravaju da je linija između vojnog i civilnog ovdje nevidljiva: na objektima ne piše ‘vojni podaci‘, a isti poslužitelji istovremeno pokreću i privatni biznis i vojne operacije.

- Iz iranske perspektive, kad gledaju Amazon, kao da vide nacrtanu američku zastavu, slikovito opisuje Andrew Reddie, profesor s Berkeleyja.

Skok cijena osiguranja i neodlučnost investitora

Pitanje je kako zaštititi ove objekte koji su u osnovi velika skladišta s iznimno skupom opremom. Fizička zaštita od projektila i dronova gotovo je nemoguća, pa se sustavi oslanjaju na redundanciju - automatsko prebacivanje podataka i računalne snage na drugu lokaciju u slučaju uništenja.

Iako države Zaljeva i dalje raspolažu ogromnim kapitalom, strani tehnološki divovi sada dvaput razmišljaju o novim gradnjama u regiji u kojoj im imovina nije sigurna. Dodatni problem su troškovi osiguranja koji su otišli u nebo, dok ih pojedine osiguravajuće kuće u potpunosti odbijaju pokriti.

Uz već postojeći skok cijena mikročipova, građevinskog materijala i radne snage, gradnja podatkovnih centara u Zaljevu postala je rizik koji mnoge tvrtke više ne žele preuzeti - osobito kad im je na krovu nacrtana meta, zaključuje CNN.