Mala zemlja, velika digitalizacija: Kako Hrvatska gradi digitalnu ekonomiju iznad svoje kategorije

Istovremeno, usvajanje naprednih tehnologija poput AI-ja, cloud computinga i analitike podataka među hrvatskim malim i srednjim poduzećima ostaje ispod europskog prosjeka, prema izvješću Europske komisije o Digitalnom desetljeću za 2025. Hrvatska je, ukratko, zemlja čiji građani žele digitalnu ekonomiju brže nego što je tvrtke grade.

Ta napetost između entuzijazma korisnika i sporijeg institucionalnog usvajanja oblikuje gotovo svaki aspekt hrvatskog digitalnog tržišta, od e-commercea do gaminga.

E-commerce: Milijarda dolara i rast od 14% godišnje

Hrvatsko e-commerce tržište doseglo je 1,05 milijardi dolara u 2025. godini i raste po stopi od 14,27% godišnje prema CAGR-u do 2030., kada bi moglo premašiti 2 milijarde dolara (Mordor Intelligence). Prema ShopRank analizi, u Hrvatskoj je aktivno preko 19.400 online trgovina, a samo u 2025. lansirano je 5.508 novih. To je rekordan broj koji gotovo trostruko premašuje bilo koju prethodnu godinu. Iza tog rasta stoji kombinacija faktora: penetracija interneta od 84,6% (DataReportal, siječanj 2025.), bazna od 3,27 milijuna korisnika od kojih 62% kupuje online, te 308 milijuna eura u digitalizacijskim zajmovima i grantovima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Pametni telefoni dominiraju s 62% e-commerce prometa koji dolazi s mobilnih uređaja, a digitalni novčanici (Apple Pay, Google Pay) rastu po stopi od 22% godišnje, posebno među mlađim korisnicima. No unatoč tome, Ipsos-ovo istraživanje za Worldline iz 2025. otkriva zanimljiv paradoks: 43% vlasnika malih poduzeća kaže da kupci odustaju od kupnje ako ne mogu platiti karticom, ali samo 36% mikro i malih poduzeća uopće nudi kartično plaćanje. Jaz između onoga što korisnici očekuju i onoga što tržište nudi ostaje znatan.

Gaming: Od zagrebačke garaže do globalne industrije

Kada se 1992. u novozagrebačkom kvartu Utrine skupilo nekoliko programera i osnovalo studio Croteam, teško da je itko predviđao da će Serious Sam postati jedan od najprepoznatljivijih FPS naslova i da će studio 2020. biti preuzet od strane Devolver Digitala. Danas je Croteam najstariji neprekidno aktivni gaming studio iz Hrvatske, a njegova priča nije izoliran slučaj. Prema Tracxnu, u Hrvatskoj djeluje 83 gaming tvrtke, od Nanobita, čiji su mobilni naslovi poput My Story smjestili Zagreb među top 200 najprofitabilnijih developera na App Storeu, do Pine Studija (Escape Simulator) i Gamepires (SCUM). Croatian Game Development Alliance (CGDA), krovna udruga industrije i članica europskog EGDF-a, okuplja preko 40 studija, a Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) u 2024. je otvorio 300.000 eura grantova za razvoj i produkciju videoigara.

Na korisničkoj strani, europski gaming sektor vrijedi 26,8 milijardi eura prema Video Games Europe, a 54% Europljana redovito igra videoigre. U Hrvatskoj, samo mobilni gaming generira oko 22,5 milijuna dolara godišnjeg prihoda, s penetracijom korisnika koja raste prema 21,8% do 2027. (Statista). Tržište gaming mreža donosi dodatnih 11 milijuna dolara uz godišnji rast od 6,19%.

iGaming: Ekonomski segment koji traži regulatornu zrelost

Digitalna zabava u Hrvatskoj uključuje i sektor koji je dugo bio regulatorno zapostavljen: online igre na sreću. Tržište je procijenjeno na 720 milijuna eura u 2025. godini s rastom od 8,4% godišnje (CAGR 2024-2030), a više od 500.000 Hrvata redovito koristi online gambling platforme (iGamingToday). To ga čini ekonomski značajnijim od mobilnog gaminga i e-sporta zajedno, ali i sigurnosno osjetljivijim, posebno za korisnike koji ne razlikuju licencirane od nelicenciranih operatera.

Upravo zato je premijer Andrej Plenković u srpnju 2024. pokrenuo temeljitu reformu Zakona o igrama na sreću, prvog većeg zahvata od 2015. Ključne mjere koje stupaju na snagu do 2026.: obvezna elektronička identifikacija igrača, nacionalni registar samoizključenja (Registar Igrača, aktivan od kraja 2025.), zabrana samoposlužnih kladomata u ugostiteljskim objektima, te značajno više naknade za licenciranje, pri čemu za online operatere iznos raste s dosadašnjih 265.000 na gotovo 400.000 eura godišnje. Minimalno 11% prihoda od igara na sreću usmjerava se u prevenciju ovisnosti. Za korisnike koji žele provjeriti legitimnost platformi prije registracije i dijeljenja financijskih podataka, resursi poput Online-Casinos sajta koji uspoređuje top online casinos ponude mogu pomoći u razlikovanju reguliranih operatera od sive zone.

AI i digitalne vještine: Ambicije veće od kapaciteta, za sada

Hrvatska još nema službenu AI strategiju, ali Digitalna Hrvatska 2032 i Nacionalni plan za Digitalno desetljeće iz 2024. postavljaju okvir. Konkretnije, vlada je alocirala 93 milijuna eura za ICT stručnjake i STEM stipendije, a u 2024./25. školskoj godini pokrenut je BrAIn projekt, nacionalna inicijativa koja uvodi AI kurikulum u osnovne i srednje škole, uključujući dva AI sustava: School-to-Go (virtualni asistent koji koristi hrvatske udžbenike) i Smart Recommendation System (personalizirane obrazovne putanje). Prema OECD-u, Hrvatska je time među prvim EU zemljama koje AI integriraju u formalno obrazovanje na nacionalnoj razini.

Na korporativnoj razini slika je skromnija. Prema podacima iz 2022., 9% hrvatskih poduzeća koristi AI rješenja, 35% koristi cloud, a 43% je implementiralo e-fakture. To su solidne brojke za zemlju ove veličine, ali ispod EU prosjeka za napredne tehnologije. No trend je pozitivan: na DiGiX indeksu digitalizacije (BBVA Research), Hrvatska je u posljednjem mjerenju napredovala 30 pozicija, što je najveći skok među svim analiziranim zemljama. Za praćenje aktualnog stanja tehnološkog sektora, Bug.hr nudi kontinuiranu pokrivenost hrvatskog IT tržišta i digitalnih trendova.

Ono što brojke ne kažu

Statistike opisuju tržište, ali ne objašnjavaju zašto Hrvatska digitalizira onako kako digitalizira. Dio odgovora leži u specifičnostima malog jezičnog tržišta. Globalne platforme (Netflix, Spotify, Steam) dolaze s minimalnom lokalizacijom ili bez nje, što znači da su hrvatski korisnici od početka naviknuti na konzumiranje sadržaja na engleskom i na snalaženje u nematerijalnom digitalnom prostoru bez institucionalne podrške. Rezultat je korisnik koji je digitalno samouk i adaptibilan, ali i tržište na kojem je teško monetizirati lokalizirani sadržaj jer korisnici ne očekuju da on postoji.

Druga specifičnost: Hrvatska je turistička ekonomija u kojoj digitalna infrastruktura prati sezonsku logiku. Plaćanja, dostava i digitalni marketing doživljavaju šokove potražnje ljeti, što je stvorilo ekosustav fleksibilnih, sezonski adaptibilnih digitalnih rješenja koje veće ekonomije nemaju razloga razvijati. Upravo ta prilagodljivost mogla bi biti hrvatska komparativna prednost u digitalnoj ekonomiji koja sve više nagrađuje agilnost nad veličinom.