Što je sporno u funkcioniranju Telegrama?

Telegram Messenger, poznatiji kao Telegram, je društvena mreža i servis za razmjenu poruka. Za milijune korisnika to je jednostavno svakodnevni alat za komunikaciju. Za druge je to mnogo više od toga.

Telegram omogućava korisnicima da razgovaraju i besplatno dijele fotografije i datoteke, te da ga koriste za glasovne i video pozive. Korisnici mogu objavljivati postove, koristiti kriptovalute, neograničeno memorirati podatke u oblaku, stvarati grupe do 200.000 članova ili pokretati kanale s neograničenim brojem pretplatnika — i velikim utjecajem.

Od 2022. godine Telegram nudi verziju s pretplatom za one koji žele više funkcija poput bržeg preuzimanja. Tvrtka kaže da joj zarađivanje novca „od korisnika, a ne oglašivača ili dioničara“ omogućava da ostane neovisna. Telegram obećava da će privatne poruke ostati besplatne „bez oglasa, bez pretplate, zauvijek“.

Takve karakteristike i obećanja učinili su ovu društvenu mrežu moćnom u velikom dijelu svijeta. Neki kritičari su optužili Telegram za poticanje nedavnih nemira protiv migranata diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Drugi ukazuju na kampanje dezinformacija usmjerene protiv pristaša Ukrajine ili na ilegalne aktivnosti poput trgovine drogom i krijumčarenja oružja.

Ono po čemu se Telegram razlikuje od drugih aplikacija kao što je WhatsApp jest njegovo nepokolebljivo usmjerenje na privatnost i čvrst stav protiv cenzure. To ga čini posebno popularnim u zemljama s autoritarnim režimima ili tamo gdje se ljudi boje prisluškivanja. Opozicijske grupe su veliki korisnici.

Drugi mogu koristiti Telegram kako bi izbjegli da njihovi podaci završe u rukama velikih digitalnih korporacija. Nekima je možda zabranjen pristup Twitteru ili Facebooku i treba im nova platforma.

Prema brojkama koje je objavila tvrtka za analizu podataka Demand Sage, početkom 2024. Telegram je imao više od 800 milijuna aktivnih mjesečnih korisnika. To je veliki porast u odnosu na 300 milijuna korisnika s početka 2021. godine.

Demand Sage očekuje da će Telegram doseći milijardu korisnika do kraja godine. Na vlastitoj internetskoj stranici Telegram tvrdi da već ima preko 950 milijuna aktivnih korisnika.

U nekim dijelovima svijeta Telegram je najpopularnija aplikacija za razmjenu instant poruka. Uvjerljivo najviše korisnika ima Indija, a slijede Rusija, Indonezija, Amerika, Brazil i Egipat. Navodno je Telegram blokiran u Kini, Iranu, na Kubi, u Tajlandu i Pakistanu.

Telegram su u Sankt Peterburgu osnovali Rusi Pavel Durov i njegov brat Nikolaj 2013. godine. Pavel Durov je sada izvršni direktor tvrtke.

Prije stvaranja Telegrama njih dvojica su 2006. godine stvorili VKontakte, ili VK. Ta društvena platforma je postigla ogroman uspjeh, ali je privukla pozornost ruskih vlasti. Durov je prodao svoj dio u VK-u, napustio Rusiju 2014. i u dobrovoljno izgnanstvo ponio sa sobom Telegram.

Nakon privremenih postaja u Berlinu, Londonu i Singapuru, razvojni tim tvrtke sada se nalazi u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ali u digitalnom svijetu ništa nije vječno, a tvrtka prijeti da će se preseliti kad god joj to odgovara. „Trenutno smo zadovoljni Dubaijem, iako smo spremni ponovno se preseliti ako se lokalni propisi promijene“, navodi se na njihovoj web stranici.

Možda će se Telegram morati spakirati i otići ranije nego što misli. 24. kolovoza je 39-godišnji izvršni direktor Durov uhićen nakon što je njegov avion sletio u jednu parišku zračnu luku.

Hapšenje Durova — prvo takve vrste — bilo je iznenađenje za mnoge i moglo bi biti povezano sa zahtjevom Francuske ili širim zahtjevom EU-a da se tvrtka očituje o optužbama za nepoštovanje propisa. Detalji nisu poznati, ali većina izvješća ukazuje na nedostatke u moderiranju sadržaja kao i manjkavu suradnju s državnim organima u provođenju zakona.

Čini se da je to potkrijepljeno i priopćenjem tvrtke u nedjelju (26.08.): „Telegram se pridržava zakona EU-a… njegovo moderiranje je u okviru industrijskih standarda i stalno se poboljšava.“ Dalje je rečeno da izvršni direktor nema što kriti i da je često u Europi. „Apsurdno je tvrditi da su platforma ili njen vlasnik odgovorni za zlouporabu te platforme.“

Zaista, kada je riječ o moderiranju ili brisanju neprimjerenih postova, politika Telegrama je prilično jednostavna, jer se bavi samo javno dostupnim sadržajem. Svi razgovori imaju privatan karakter među sudionicima i tvrtka neće obrađivati bilo kakve zahtjeve koji se odnose na njih.

Sva ova preispitivanja su vjerojatno nepoželjna - barem za sada. Skretanjem pozornosti na Telegram, u središtu interesa je i njegovo mnogo hvaljeno obećanje sigurnosti.

Stručnjaci ističu da poruke na Telegramu nisu automatski šifrirane; korisnici moraju odabrati ovu opciju. Aplikacija također koristi vlastite alate za šifriranje i ne dopušta da ih itko izvana testira. Ako se pokaže da protokoli o privatnosti nisu dovoljno uvjerljivi, vijest bi mogla tvrtki izbiti najveći prodajni adut iz ruku.

Pored poremećaja u svakodnevnom radu Telegrama, hapšenje Durova će vjerojatno uznemiriti korisnike koji bi se mogli zapitati što bi tvrtka mogla ponuditi vlastima kako bi Durov izašao na slobodu.

U širem smislu, pokušajem stavljanja pod kontrolu Telegrama, vlasti će potaknuti raspravu o slobodi govora, cenzuri, slobodnim informacijama i kontroli globalnih digitalnih platformi.

Pozivajući se na odgovornost osnivača tvrtke, vlasti pokušavaju uspostaviti kontrolu nad ilegalnim aktivnostima i suzbiti sporne teorije zavjere, ekstremizam i regrutiranje terorista.

Budući da Telegram ima mnogo toga za izgubiti, vjerojatno će učiniti sve što je u njegovoj moći da izbjegne dodatna ograničenja. Kao što je tvrtka jasno naznačila, spremna je preseliti se preko noći. Ali gdje se može sakriti?