Sve tužnija pozicija Hrvatske na Bloomberg Innovation Indexu

Na tron se nakon jednogodišnje pauze vratila Južna Koreja, dok je iz naše perspektive najvažnija informacija da je od deset najinovativnijih svjetskih država sedam država članica Europske unije. A još šest ih je među najboljih 25. Hrvatska, pak, smještena je na 45. poziciju (od 60), dva mjesta niže nego lani, iako uz nešto viši ukupni skor. Inicijalni zaključak, a koji je često vidljiv u raznim drugim usporednim istraživanjima, jest da Hrvatska zastaje jer presporo napreduje u odnosu na druge zemlje.

Ipak, puno gori zaključak može se iščitati detaljnijom analizom komponenti samog indeksa. Blombergov indeks tako se sastoji od ovih sedam tematskih područja: intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj, dodana vrijednost u proizvodnji, produktivnost, brojnost visokotehnoloških poduzeća, efikasnost visokog obrazovanja, brojnost istraživača i aktivnost u prijavi patenata.

Većina europskih država, pa čak i one čiji ukupni skor nije bitno veći od hrvatskog, u jednoj od tih kategorija bilježe rezultat među 10 najboljih. Češka je četvrta, a Slovenija je osma na svijetu po dodanoj vrijednosti u proizvodnji. Island je najbolji na svijetu po produktivnosti, a peti po brojnosti istraživača. Litva je druga, Portugal treći, a Estonija osma po efikasnosti visokog obrazovanja. Rumunjska je 22. država svijeta po brojnosti visokotehnoloških tvrtki.

A Hrvatska? Tužni zaključak jest da Hrvatska danas ni u jednom indikatoru inovativnosti ne spada među 30 najboljih u svijetu.

Najbolji relativni rejting imamo baš u visokom obrazovanju gdje smo 33., ali za razumijevanje konteksta i tu treba naglasiti kako je hrvatski visokoškolski sustav ocijenjen lošijim od onih u Alžiru i Saudijskoj Arabiji. Po kriterijima patentne aktivnosti i brojnosti visokotehnoloških tvrtki nismo ni u 50 najboljih.