Svjetska banka: Brzi internet preskup je za hrvatske plaće

Svjetska banka, pri analizi ICT sektora, usredotočila se na dio koji definira kao internet (fiksni i mobilni), telefoniju (fiksnu i mobilnu) te tržišta plaćenih usluga TV-a.

Nedovoljnu zrelost Svjetska banka tumači činjenicom da većina prihoda i dalje dolazi od telefonije, a ne internetskih usluga.

Drugu ocjenu tzv. zaostalih brzih pokretača gleda pak spram europskog digitalnog indeksa DESI gdje je Hrvatska po pitanju digitalnih performansi i korištenja usluga ispod prosjeka EU, ali je stopa poboljšanja iznad prosjeka EU.

Kada se radi o fiksnom internetu, Hrvatska ima priliku dodatno ubrzati svoje performanse jer pokrivenost fiksnom širokopojasnom mrežom bolja je od usporednih zemalja, no to se ne odražava u korištenju.

U smislu brzih fiksnih usluga (najmanje 30 Mbps, Hrvatska je znatno ispod prosjeka u stvarnom pristupu unatoč pokrivenosti. Kada se radi o ultrabrzom fiksnom internetu (100 Mbps) Hrvatska je ispod prosjeka pokrivenosti i korištenja usluga.

Iako je Hrvatska posljednjih godina napredovala u smislu preuzimanja brze fiksne širokopojasne usluge, urbano preuzimanje još je uvijek dvostruko više od ruralnog preuzimanja.

U izvještaju stoji i da Hrvatska ima posebno loše rezultate u pogledu prodiranja u ruralna područja u usporedbi s drugim zemljama EU i još uvijek je daleko od stopostotne pokrivenosti domaćinstava s internetom brzine od najmanje 30 Mbps, što je bio postavljeni cilj EU za 2020.

Jedan od razloga slabije prihvaćenosti širokopojasnog fiksnog interneta i ukupne procjene uspješnosti digitalnog tržišta Svjetska banka vidi u ekonomskoj moći te u svom izvješću ukazuje kako je Hrvatska prema ekonomskoj moći prilično ispod razine većine zemalja EU, donosi Večernji list.