Udruge potrošača traže intervenciju Europske komisije protiv industrije videoigara

Activision Blizzard, Electronic Arts, Epic Games, Mojang Studios, Roblox Corporation, Supercell i Ubisoft potrošačke organizacije optužuju za nepoštenu praksu. Oni stoje iza popularnih igara kao što su Fortnite, Minecraft, Roblox, EA Sports FC 24, Diablo IV, Rainbow Six Siege i Clash of Clans.

Kako ističe ZPS u priopćenju za javnost, analiza Europske organizacije potrošača (BEUC) pokazala je da navedena poduzeća krše zakone EU o zaštiti potrošača.

Između ostalog, analiza je pokazala da su posljednjih godina tvrtke za videoigre razvile poslovne modele koji se sve više oslanjaju na kupnju u igricama, uključujući premium valute u igricama.

To su valute koje se mogu iskoristiti samo unutar pojedinačnih igara i moraju se kupiti pravim novcem, a uvelike su prisutne u igrama na tržištu. U igrama se pojavljuju pod različitim imenima, kao što su dragulji ili novčići.

Pregled 50 najigranijih videoigara na Steamu u 2023. pokazuje da 21 od njih uključuje premium valute. Od te 21 igre, osam ima dobnu granicu do 12 godina, pokazalo je istraživanje.

Kako napominju BEUC i njegovi članovi, potrošači u igrama ne vide cijene digitalnih artikala u realnim valutama, već u premium, što uz potrebu kupnje dodatnih valuta u paketima dovodi potrošače do veće i prekomjerne potrošnje.

Po njihovom mišljenju, cijene bi uvijek trebale biti prikazane u ispravnoj valuti ili bi barem primjerenost trebala biti prikazana u ispravnoj valuti. "Tvrdnje tvrtki da igrači radije koriste premium valute u igri su lažne", upozoravaju, dodajući da mnogi potrošači smatraju da je taj potez obmanjujući i radije kupuju artikle izravno, pravim novcem.

Prema potrošačkim organizacijama, kada potrošači kupuju u igri s premium valutama, često su lišeni svojih potrošačkih prava, jer su vezani općim uvjetima koji su često nepošteni i idu u korist programera igara.

Kako ističu, djeca su još ranjivija i osjetljivija na ove prijevarne taktike. Podaci pokazuju da u Europi prosječno troše 39 eura mjesečno na kupovinu u igricama. “Iako su među onima koji najviše igraju, njihova je financijska pismenost ograničena i lako ih zavedu virtualne valute”, navode.

Analiza BEUC-a pokazala je, među ostalim, da 84 posto djece u dobi od 11 do 14 godina igra videoigrice. Sveukupno, više od polovice potrošača u EU redovito igra video igrice, navodi ZPS.

U 2020. kupnje u igrama generirale su više od 50 milijardi američkih dolara (46 milijardi eura) prihoda diljem svijeta. To je otprilike četvrtina prihoda tržišta videoigara, prema BEUC-u.

Sektor videoigara zapravo stvara više prihoda od kupnje u igricama nego filmska i glazbena industrija zajedno.

"Online svijet donosi nove izazove za zaštitu potrošača i ne smije biti mjesto gdje tvrtke krše pravila kako bi povećale profit", rekao je generalni direktor BEUC-a Agustin Reyna. Regulatori se, smatra on, moraju pojačati i jasno staviti do znanja da, iako je svijet igara virtualan, stvarni svijet vlada.

Prema njegovim riječima, tvrtke s premium valutama u igrama namjerno obmanjuju potrošače, posebice mlade. “Tvrtke su itekako svjesne svoje ranjivosti i služe se trikovima kako bi privukle mlađe potrošače da troše više”, kritičan je.

Potrošačke organizacije ističu da ovi problemi nadilaze videoigre i odnose se i na društvene medije. BEUC je još 2021. upozorio da TikTok nije bio jasan oko vrijednosti svoje virtualne valute.

Bolja provedba zakona o zaštiti potrošača u sektoru videoigara i dodatna regulativa u nadolazećim godinama nužni su, vjeruju