GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Afganistan: Rudnici bakra čekaju kineske investicije

Afganistan: Rudnici bakra čekaju kineske investicije
INVESTICIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.03.2022 / 22:01
Autor: SEEbiz / Danas.rs
KABUL - Talibanska vlada se nada da će Kina pretvoriti jednu ogromnu, bogatu žilu bakrene rude u prihod kako bi spasila Afganistan nakon desetljeća rata i međunarodnih sankcija.

Nedaleko od mjesta za koje se vjeruje da je najveće nalazište bakra na svijetu, drevni kipovi Bude od terakote sjede u spokojnoj meditaciji u špiljama uklesanim u crvenkaste litice.

Bivši talibanski borci čuvali su ove kamenite padine, a prije dva desetljeća, kada su tvrdokorni talibani prvi put došli na vlast, izazvali su bijes dižući u zrak divovske kipove Bude u drugom dijelu zemlje, nazivajući ih "poganskim simbolima koji se moraju očistiti".

Talibani sada namjeravaju sačuvati relikvije u blizini budućeg rudnika bakra Mes Ainaq jer je to ključno za milijarde dolara kineskih ulaganja, rekao je Hakumulah Mubariz, talibanski šef sigurnosti tamo u blizini ostataka samostana koje su izgradili budistički redovnici iz prvog stoljeća OGLAS.

“Njihova zaštita vrlo je važna za nas i Kineze”, rekao je.

Ovaj spektakularni talibanski preokret ilustrira moćnu privlačnost neiskorištenog rudarskog sektora u Afganistanu. Uzastopne vlasti vjerovale su da je rudno bogatstvo zemlje, procijenjeno na trilijun dolara, ključ prosperitetne budućnosti, ali nitko ga nije uspio razviti usred rata i nasilja koji je u tijeku.

Sada nekoliko zemalja, uključujući Iran, Rusiju i Tursku, želi ulagati, popunjavajući vakuum nakon kaotičnog povlačenja Sjedinjenih Država iz Afganistana prošlog ljeta.

No, Peking je najuporniji. U Mesh Ainaku, Kina bi mogla postati prva velika sila koja je preuzela veliki projekt u Afganistanu pod kontrolom talibana, potencijalno mijenjajući geopolitičku kartu Azije.

Godine 2008. administracija predsjednika Hamida Karzaija potpisala je 30-godišnji ugovor s kineskim zajedničkim ulaganjem - konzorcijem, nazvanim MCC za vađenje visokokvalitetnog bakra iz Mes Ainaka. Istraživanja pokazuju da ima i do 12 milijuna tona bakrene rude.

No, zbog logističkih poteškoća i problema s ugovorom, nije išlo dalje od početnih probnih bušotina prije nego što je sve stalo kada je 2014. godine kineski djelatnik otišao zbog stalnog nasilja.

Samo nekoliko mjeseci nakon što su talibani zauzeli Kabul u kolovozu prošle godine, konsolidirajući vlast, novoimenovani vršitelj dužnosti i ministar nafte Shahbuddin Dilavar pozvao je da se kineske državne tvrtke ponovno angažiraju.

Tehnička grupa MCC-a trebala bi doći u Kabul u narednim tjednima kako bi riješila preostale prepreke za početak poslovanja.

Premještanje spomenika jedno je od ključnih pitanja. No, MCC također pokušava ponovno pregovarati o uvjetima, posebno da smanji poreze i prepolovi afganistansku državnu rentu rude od 19,5 posto po toni prodane tone bakra.

“Kineske tvrtke vide trenutnu situaciju idealnom za njih. Nemaju stranih konkurenata, a imaju veliku podršku Vlade“, rekao je Ziad Rashidi, načelnik Ministarstva rudarstva i vanjskih poslova.

Kinesko veleposlanstvo u Afganistanu priopćilo je da su razgovori u tijeku, ali ništa više od toga.

Nabava rijetkih ruda ključna je za Peking da zadrži svoju poziciju svjetske tvornice svega. Iako nije priznala talibansku vladu, Kina se odvojila od međunarodne zajednice pozivajući na odmrzavanje afganistanske imovine i zadržala svoju diplomatsku misiju u Kabulu.

Za Afganistan bi ugovor u Mes Aynaku, prema vladinim dužnosnicima i kineskoj tvrtki, mogao donijeti 250-300 milijuna dolara državnog prihoda godišnje, što je povećanje od 17 posto, kao i 800 milijuna dolara rudne rente tijekom ugovor. To je značajan iznos dok se zemlja bori s raširenim siromaštvom, pogoršanim financijskim deficitima dok Sjedinjene Države zamrzavaju afganistanska sredstva, a međunarodne organizacije zaustavljaju donatore.

Mesh Ainack, 2000 godina star budistički grad u blizini očekivanog rudnika – glavnog budućeg “ekonomskog stroja”, otkrili su francuski geolozi 1960-ih. Vjeruje se da je to bila važna postaja uz "Putu svile" tijekom prvih stoljeća nove ere.

Nakon sovjetske invazije kasnih 1970-ih, Rusi su iskopali tunele kako bi istražili nalazište bakra, a iskopane špilje su kasnije bile skrovište Al Qaide. Jedno od njih bombardirale su Sjedinjene Države 2001. godine. Razbojnici su tada iz toga mjesta odnijeli mnoge starine.

Arheolozi koji su stigli 2004. godine otkrili su ostatke golemog kompleksa: četiri samostana, antičke bakrene radionice i tvrđavu. Tada je postalo jasno da je to područje važno budističko naselje, raskrižje za trgovce koji su dolazili sa zapada i hodočasnike čak iz Kine.

Ministar rudarstva Dilavar laže da se zalaže za spašavanje mjesta i rekao je direktoru MCC-a u Pekingu da je to važan dio povijesti Afganistana.

Odbio je planove za otvaranje rudnika jer bi to u potpunosti uništilo lokaciju, ali je konzorcij MCC-a alternativnu opciju podzemnog rudnika ocijenio preskupom. Tako je Ministarstvo kulture dobilo zadatak predstaviti plan premještanja relikvija, najvjerojatnije u Kabulski muzej.

"Neke stavke smo već prenijeli u glavni grad, a radimo na prijenosu ostalih kako bi rudarski radovi mogli započeti", rekao je Dilavar za Associated Press.

Iako je Ministarstvo rudarstva optimistično, dužnosnici MCC-a su oprezni i pragmatični te nisu željeli govoriti javno za AP, navodeći osjetljivost pregovora dok međunarodne sankcije i dalje zabranjuju poslove s talibanima.

Izrazili su zabrinutost zbog izvedivosti drugih ugovornih obveza, uključujući izgradnju željeznice do pakistanske granice u Torkamu, elektrane na ugljen i doprinose lokalnom stanovništvu kao što su bolnice i škole.

Tamošnjim seljanima obećano je 3.000-4.000 izravnih i 35.000 neizravnih radnih mjesta, ali neka sela više ne postoje zbog ranijih iskopavanja, dok će druga nestati ako proradi kineski rudnik bakra.

U hodnicima Ministarstva rudarstva ulagači se nadaju dokumentima spremnim za traženje neiskorištenih rudnih bogatstava Afganistana, uključujući velika nalazišta željeza, dragog kamenja i, potencijalno, litija.

Ovih dana na vrata Ministarstva kucaju Rusi, Iranci, Turci i, naravno, Kinezi.

Ministarstvo se također obratilo kineskom CNPCI-u da obnovi ugovor o naftnom istraživanju u Amu Darya blizu granice s Turkmenistanom, raskinut 2018. godine.

Deseci malih ugovora podijeljeni su lokalnim investitorima, od kojih mnogi imaju zajednička ulaganja s međunarodnim tvrtkama, većinom kineskim i iranskim.

Prihodi Ministarstva rudarstva eksponencijalno su porasli sa 110 milijuna afganija (valuta Afganistana), što je 1,2 milijuna dolara u 2020. godini, na šest milijardi afganija (67 milijuna dolara) u šest mjeseci otkako su talibani preuzeli vlast. Međutim, čini se da većina toga proizlazi iz agresivnijeg oporezivanja, a novih rudarskih poslova još nema.

Tagovi: Afganistan, bakar, rudnici bakra, talibani, kompanija MCC
PROČITAJ I OVO
Azijska tržišta: Indeksi pali nakon prekida niza u SAD-u
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi pali nakon prekida niza u SAD-u
ŠANGAJ - Na azijsko-pacifičkim burzama trgovalo se uglavnom u padu u srijedu, prateći gubitke na Wall Streetu dok je uspon u SAD-u nakon izbora zaustavljen preko noći.
Wall Street: Dow Jones pao, Tesla u minusu
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street: Dow Jones pao, Tesla u minusu
NEW YORK - Američki indeksi pali su i time prekinuli postizborni pozitivni niz.
Bitcoin će do kraja godine skočiti iznad 100.000 dolara, kažu oklade
KRIPTO SCENA
Bitcoin će do kraja godine skočiti iznad 100.000 dolara, kažu oklade
NEW YORK - Bitcoinom se trguje blizu rekordnih razina, a korisnici Kalshija se klade da bi kriptovaluta mogla porasti iznad 100.000 dolara prije kraja 2024. godine.
Zagrebačka burza: Rast CROBEX-a, Istarska kreditna banka najveći dobitnik
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Rast CROBEX-a, Istarska kreditna banka najveći dobitnik
ZAGREB - Utorak je Zagrebačkoj burzi donio rast indeksa uz nešto bolji promet.
Kampovi imali dobru sezonu, ali...
SEZONA
Kampovi imali dobru sezonu, ali...
TUHELJSKE TOPLICE - Hrvatski kamping turizam čini gotovo četvrtinu (23%) smještajnog kapaciteta hrvatskog turizma, a čak preko 50% su smještajne jedinice visoke kvalitete, odnosno kampovi kategorije četiri i pet zvjezdica.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE