Azijska tržišta: Indeksi porasli, cijena zlata rekordna

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 0,3 posto, a blago su pale i cijene dionica u Hong Kongu. U Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,1 i 1,2 posto.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku cijena dionica tehnoloških kompanija, nakon što su prošloga tjedna oštro pale i nakon što su neki azijski proizvođači čipova jutros objavili bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate.

Ulagače je ohrabrio i podatak da su zarade kineskih industrijskih kompanija u lipnju porasle 11,5 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Ipak, trguje se oprezno zbog napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je prošloga tjedna Washington naložio Kini da zatvori njezin konzulat u Houstonu, a Peking SAD-u da zatvori konzulat u gradu Chengduu.

Američki državni tajnik Mike Pompeo kazao je sinoć da Washington i njegovi saveznici moraju pronaći kreativne i pouzdane načine kako bi kinesku Komunističku partiju pritisnuli na promjene.

„Predsjednik SAD-a Donald Trump govorio je da je kineski predsjednik Xi Jinping veliki lider. Sada su Pompeove poruke postale puno agresivnije, pa se tržišta plaše daljnje eskalacije sukoba”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi Securities.

Podršku tržištima pruža, pak, nada ulagača u nove poticajne gospodarske mjere u SAD-u, ali i drugim najvećim svjetskim gospodarstvima.

Dolar i dalje slabi

A na valutnim je tržištima dolar dodatno oslabio, nakon što je već prošloga tjedna oštro pao prema košarici valuta.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 94,10 bodova, nove najniže razine u gotovo dvije godine, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 94,42 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo sa 106,15 jena, koliko je iznosio na kraju prošloga tjedna, na 105,75 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura jutros porasla daljnjih 0,3 posto, na 1,1693 dolara, novu najvišu razinu u posljednja 22 mjeseca.

Euro jača od prošloga utorka, kada su čelnici EU-a prihvatili paket pomoći gospodarstvima u borbi protiv pandemije vrijedan 750 milijardi eura.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon prošlotjednog blagog rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,46 posto, na 43,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,44 posto, na 41,11 dolara.

Rekordna cijena zlata

A zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, posljednjih dana raste cijena zlata. Jutros je skočila daljnjih 1,5 posto i dosegnula 1.926 dolara po unci, najvišu razinu u povijesti.

Cijene zlata rastu i zbog dosad nezabilježenih monetarnih poticajnih mjera središnjih banaka u svijetu kako bi se globalno gospodarstvo izvuklo iz recesije.

No, masovno tiskanje novca moglo bi, plaše se ulagači, dovesti do jačanja inflacije.