Azijska tržišta: Indeksi porasli, investitori procjenjuju diplomatske napore SAD-a i Irana

Teheranska namjera zadržati svoje zalihe obogaćenog uranija unutar zemlje, prema Reutersu, mogla bi zakomplicirati pregovore s Washingtonom, budući da je predsjednik Donald Trump demontiranje iranskog nuklearnog programa učinio središnjim ciljem svoje vojne akcije protiv Teherana.

Japanski Nikkei 225 porastao je za 1,36%, dok je Topix dodao 0,55%. Temeljna inflacija u Japanu smanjila se više nego što se očekivalo u travnju na najnižu razinu od ožujka 2022., slabeći argumente za rano povećanje kamatnih stopa od strane Banke Japana.

Jezgrena inflacija - koja isključuje cijene svježe hrane - iznosila je 1,4%, što je niže od 1,7% koliko su očekivali ekonomisti koje je anketirao Reuters i ispod očitanja od 1,8% u ožujku.

Južnokorejski Kospi porastao je za 0,59%, dok je Kosdaq indeks skočio za više od 5%. Australski S&P/ASX 200 porastao je za 0,55%.

Hongkonški Hang Seng indeks porastao je za 1,22%, dok je kineski CSI 300 dodao 0,70%.

Indijski Nifty 50 kao i BSE Sensex porasli su za više od 0,4%.

Cijene nafte porasle su nakon pada u prethodnoj sesiji. Srpanjski terminski ugovori za međunarodnu referentnu naftu Brent porasli su za 1,46% na 104,08 dolara po barelu u azijskom trgovanju, dok su američki terminski ugovori za West Texas Intermediate za lipanj porasli za 0,93% na 97,25 dolara po barelu.

Prinos na 10-godišnje američke državne obveznice, koji se povukao s najviših razina, posljednji je put pao za više od 1 baznog boda na 4,57%. Prinos dugoročnih 30-godišnjih državnih obveznica, koje su osjetljivije na političke rizike, pao je za 2 bazna boda na 5,091%.

Voditelj globalnih rejtinga i istraživanja pri Moody'su, Philipp Lotter, rekao je za CNBC da se globalna kreditna tržišta suočavaju s dugoročnijim pritiskom na krivulje prinosa i troškove zaduživanja. Vlade se bore s rastućim potrebama za potrošnjom, slabijom demografijom i velikim investicijskim zahtjevima, rekao je.

Lotter je istaknuo „značajno povećanje potreba za obrambenom potrošnjom“, posebno u Europi, kao i „milijarde i milijarde“ potrebne za širenje umjetne inteligencije i podatkovnih centara globalno i u Aziji.

Te sile stvaraju „dodatnu neusklađenost“ između potrošnje i štednje, rekao je, „uzrokujući daljnju strukturnu neravnotežu globalno“.