Azijska tržišta: Indeksi porasli, Kina smanjila kamatu

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 1,4 posto, nadoknadivši veći dio jučerašnjih gubitaka.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 1,1 i 1,8 posto.

Dobro raspoloženje na burzama zahvaljuje se odluci kineske središnje banke o smanjenju ključne dugoročne kamatne stope za 0,15 postotnih bodova, više nego što se na tržištu očekivalo.

Očekivalo se i smanjenje kratkoročne kamate, no monetarne vlasti odlučile su tu kamatu ostaviti nepromijenjenu.

Analitičari kažu da bi smanjenje dugoročne kamate, koja među ostalim utječe na određivanje kamata na hipotekarne kredite, trebalo ublažiti oštro usporavanje rasta kineskog gospodarstva, izazvano restriktivnim mjerama u cilju suzbijanja koronavirusa.

„To sigurno nije dovoljno da bi uklonilo sve prepreke rastu gospodarstva u drugom kvartalu, no to predstavlja potez u pravom smjeru, pa se ulagači nadaju daljnjem popuštanju monetarne politike u idućem razdoblju”, kaže Carlos Casanova, ekonomist u tvrtki Union Bancaire Privee.

A kineska središnja banka ima prostora za nove poticaje jer inflacija u Kini nije tako visoka kao u zapadnim zemljama.

Svjetski MSCI indeks u minusu sedmi tjedan zaredom

Unatoč rastu azijskih tržišta, MSCI indeks svih svjetskih burzi na putu je gubitaka sedmi tjedan zaredom, što nije zabilježeno od 2001. godine, kada je taj indeks uveden.

Posljedica je to, među ostalim, jučerašnjeg pada Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones izgubio je 0,75 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,58, a Nasdaq indeks 0,26 posto.

Nakon što je S&P 500 dan prije potonuo 4 posto, tržište se jučer nije uspjelo oporaviti jer se očekuje daljnje agresivno povećanje ključnih kamata Feda.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice.

Ulagači se plaše da bi zbog toga, ali i zbog rata u Ukrajini i poremećaja u nabavnim lancima, gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

Analitičari Goldman Sachsa poručili su jučer da postoji 35 posto izgleda za recesiju u iduće dvije godine, dok je dan prije Wells Fargo Investment Institute objavio da krajem ove i početkom iduće godine očekuje blagu recesiju u američkom gospodarstvu.

„Realnost je da je inflacija visoka i da kamatne stope rastu. Dok se stopa inflacije ne počne usporavati, tržište će biti vrlo nestabilno, a to će se, po našem mišljenju, protegnuti na većinu ljetnih mjeseci”, kaže Terry Sandven, strateg u U.S. Bank Wealth Management.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,03 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,68 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 128,75 na 127,60 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0570 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0495 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale i izgubile dio jučerašnjih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,90 posto, na 111,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,20 posto, na 110,85 dolara.