Azijska tržišta: Optimizam nakon poruka iz SAD-a

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,7 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,4 i 1,4 posto. U Australiji su, pak, pale 0,6 posto.

Azijske burze prate jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, gdje su Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove rekordne razine.

To se zahvaljuje optimističnim porukama Feda, koji je nakon dvodnevne sjednice, povećao procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini na 6,5 posto, što bi, ako se ostvari, bila najveća stopa rasta od 1984. godine.

„To je pomalo šokantno. Američke vlasti vjeruju da će njihovo gospodarstvo rasti brže nego što kineske vlasti očekuju od svog gospodarstva”, kaže Christopher Smart, strateg u Barings Investment Institute.

Ubrzanje rasta američkog gospodarstva zahvaljuje se, poručio je Fed, novim fiskalnim poticajima i ubrzanju programa cijepljena protiv covida-19.

„Pred nama su snažni pokazatelji. Stimulativni čekovi se šalju... slučajevi covida se smanjuju. Cijepljenje se provodi brzo”, kazao je na konferenciji za medije predsjednik Feda Jerome Powell.

Premda čelnici središnje banke procjenjuju da će inflacija tijekom godine dosegnuti i 2,4 posto, iznad ciljanih 2 posto, Powell je kazao da bi to mogao biti privremeni skok inflacije, koji neće promijeniti Fedovo obećanje da zadrži ključne kamatne stope blizu nule, kao dio napora da se gospodarstvo sasvim oporavi od koronakrize.

„Fedove poruke su optimističnije nego što su neki očekivali, povećane su procjene i za gospodarski rast i za tržište rada”, kaže David Carter, direktor u tvrtki Lenox Wealth Advisors.

Premda je Powell poručio da je prerano za raspravu o sužavanju mjera podrške gospodarstvu, došlo je do promjena stavova među čelnicima Feda o kamatama. Sada njih četvoro smatra da bi kamate možda trebalo povećati iduće godine, a sedam to očekuje u 2023.

Naime, ubrzanje oporavka gospodarstva i golemi fiskalni i monetarni poticaji mogli bi izazvati jačanje inflacije.

Zbog toga ulagači sa zabrinutošću prate rast prinosa na američke državne obveznice. Jutros su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 1,65 posto, blizu najviše razine od siječnja prošle godine.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala, nakon dva dana rasta.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 91,48 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 91,90 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 109,10 na 108,65 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1965 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1905 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros pale zbog rasta zaliha u SAD-u, ali i bojazni od sporijeg nego što se očekivalo oporavka potražnje u Europi zbog sporog procesa cijepljenja protiv covida-19.

Cijena barela na američkom tržištu skliznula je 0,45 posto, na 64,30 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,50 posto, na 67,70 dolara.