Azijska tržišta: Oštar pad indeksa

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,6 posto i zaronio na najnižu razinu u više od dvije godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo oko 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,4 i 2,4 posto.

Hongkonški Hang Seng indeks zaronio je na najnižu razinu u gotovo 14 godina jer ulagači ne žele riskirati zbog usporavanja rasta gospodarstva, što je posljedica politike nulte tolerancije covida-19, i problema na tržištu nekretnina.

Posljednjih dana, dok traje kongres kineske komunističke partije, tamošnji statistički ured odgodio je objave makroekonomskih izvješća, među ostalim, o bruto domaćem proizvodu, što je izazvalo špekulacije da je situacija u gospodarstvu slabija nego što se mislilo.

Negativno je na tržišta utjecao i jučerašnji pad Wall Street. Dow Jones oslabio je 0,33 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,67, a Nasdaq indeks 0,85 posto.

Nakon dva dana snažnog rasta, ti su indeksi jučer pali jer su prinosi na 10-godišnje držane obveznice dosegnuli najviše razine u više od 14 godina.

Posljedica je to očekivanja da će američka središnja banka nastaviti agresivno podizati kamatne stope kako bi spustila inflaciju s najviših razina u 40 godina.

Visoki prinosi negativno utječu na nekoliko sektora koji su vrlo osjetljivi na kretanje kamatnih stopa. Tako je jučer najviše pao nekretninski sektor, 2,5 posto, a pale su i cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Microsoft i Amazon.com.

Što se tiče kvartalnih poslovnih rezultata, većina kompanija izvješćuje o većim nego što se očekivalo zaradama.

No, poslovni rezultati su bolji od očekivanja uglavnom zbog toga što su analitičari zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva smanjili procjene.

Tako sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Početkom srpnja očekivali su rast zarada za više od 11 posto, a na početku listopada 4,5 posto.

Dolar ojačao drugi dan zaredom

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 113,00 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 112,00 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 149,35 na 149,95 jena, najvišu razinu od 1990. godine.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 0,9760 dolara, dok je jučer iznosila 0,9860 dolara.

Cijene nafte, pak, rastu drugi dan zaredom. Tako je cijena barela na londonskom tržištu jutros ojačala 0,8 posto, na 93,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,45 posto, na 86,75 dolara.