AZTN: Uvozna komponenta značajniji generator rasta cijena hrane

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) provela je sektorsko istraživanje odnosa i uvjeta poslovanja između trgovaca i dobavljača u vertikalnom lancu opskrbe hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj.

Cilj istraživanja bio je, među ostalim, navode iz AZTN-a, utvrditi činjenice i okolnosti koje se odnose na financijske i komercijalne uvjete poslovanja, načine formiranja cijena, modele ugovaranja i ostale elemente poslovne suradnje između trgovaca i dobavljača radi boljeg razumijevanja tržišnih mehanizama u vertikalnom lancu opskrbe hranom.

Istraživanje je provedeno u kontekstu rasta maloprodajnih cijena prehrambenih i drugih proizvoda široke potrošnje koje se bilježilo na tržištu tijekom 2022. i 2023. godine, pri čemu je samo istraživanje obuhvatilo razdoblje od siječnja 2022. do srpnja 2024. godine.

Podaci i očitovanja prikupljeni su putem upitnika koje je AZTN poslao poduzetnicima, a u istraživanje je bilo uključeno 49 trgovaca i 23 dobavljača. Od ukupnog broja dobavljača, njih 16 su proizvođači, a sedam distributeri. U odnosu na kategorije roba, istraživanjem je bilo obuhvaćeno osam kategorija roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (kruh, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.).

Rezultati istraživanja su pokazali kako su u promatranom razdoblju dobavljači, osobito distributeri, značajno češće mijenjali cjenike u odnosu na proizvođače. Takva dinamika promjena veleprodajnih cijena odražavala se i na promjene te povećanje maloprodajnih cijena od strane trgovaca.

U dvije i pol godine hrana poskupjela 26,1%

Ovo je bilo osobito izraženo u uvjetima inflacije. Tako, prema podacima Eurostata u razdoblju od siječnja 2022. do srpnja 2024. cijene hrane u Hrvatskoj porasle su za 26,1 posto, a na razini EU-a prosjek je iznosio 24,3 posto. Proizvođačke cijene porasle su u Hrvatskoj, pak, za 18,5 posto, a u EU za 21,3 posto.

Indeks uvoznih cijena za Hrvatsku iznosio je 26,3 posto, što upućuje da je uvozna komponenta bila značajniji generator porasta cijena od domaće proizvodnje, primjećuju iz AZTN-a.

Kako napominju iz te regulatorne agencije, dobavljači samostalno formiraju veleprodajne cijene, pri čemu se cijene definiraju u cjenicima koji se najčešće mijenjaju uz prethodnu najavu od 15 do 60 dana, najčešće 30 dana. Iako je cjenik u pravilu sastavni dio ugovora između dobavljača i trgovaca, cjenici dobavljača mijenjali su se više puta godišnje, osobito kod distributera koji posluju s principalima izvan RH.

Trgovci u pravilu samostalno donose odluke o maloprodajnim cijenama i ne uključuju dobavljače u donošenje odluka o maloprodajnim cijenama. No, dobavljači mogu predložiti akcijske cijene. Većina trgovaca je navela kako samostalno određuju svoje trgovačke marže na temelju tržišnih uvjeta, ciljane profitabilnosti i konkurentskih cijena.

Manji trgovci ukazali na slabiju poziciju i 'pritiske'

Pritom, većina trgovaca ocijenila je svoj pregovarački položaj kao ravnopravan, no manji regionalni trgovci su ukazali na slabiju poziciju i "pritiske" u odnosu na uvjete nabave. Također, neki trgovci su apostrofirali praksu potencijalne "vezane prodaje" od strane dobavljača, to jest uvjetovanja kupnje više proizvoda istovremeno, a što će biti dodatno ispitano, navode iz AZTN-a.

S druge strane, i većina dobavljača je ocijenila svoj položaj zadovoljavajućim, no dio ih je ukazao na nepovoljne uvjete, osobito kada je riječ o brzo pokvarljivim proizvodima, primjerice jajima.

Kada je riječ o trgovačkim maržama, trgovci ih najčešće određuju neovisno o vrsti dobavljača, no kod privatnih robnih marki marže su često veće. Pritom, prehrambeni proizvodi bilježe niže marže u usporedbi s neprehrambenim robama, dok većina trgovaca pri određivanju marži ne razlikuje dobavljače s obzirom na njihovo sjedište (RH ili izvan RH), pokazalo je AZTN-ovo istraživanje.

Njime je uočena snažna dinamika veleprodajnih cijena u 2022. i 2023. godini, posebice kod proizvoda poput suncokretovog ulja, jaja, pekarskih proizvoda, mlijeka i deterdženata.

Nisu identificirani zabranjeni sporazumi među sudionicima na tržištu

Distributeri su pritom bilježili učestalije promjene i veći broj cjenika od proizvođača. Dok proizvođači kao razloge povećanja cijena pretežito navode rast cijena sirovina i energenata, distributeri kao razloge rasta cijena u pravilu navode promjene nabavnih cijena od strane proizvođača i/ili njihovih dobavljača prema njima kao distributerima", kažu iz AZTN-a.

Zaključno, ističu iz te agencije, istraživanje nije identificiralo strukturne probleme tržišnog natjecanja u smislu zabranjenih sporazuma među sudionicima na tržištu.

Navode da je rast maloprodajnih cijena primarno uzrokovan rastom ulaznih troškova i nabavnih cijena, osobito kod distributera koji su, prema podacima, češće prilagođavali cjenike. Iako su se trgovci u nekim slučajevima očitovali da su dio troškova preuzeli na vlastiti teret, većina trgovaca je prilagodila maloprodajne cijene rastućim ulaznim cijenama.

"U konačnici, nije moguće jednoznačno pripisati odgovornost za rast cijena pojedinom dioniku u lancu opskrbe. No, dostupni podaci ukazuju kako uvozna komponenta i cijene iz međunarodnih lanaca opskrbe imaju značajnu ulogu u cjelokupnom rastu cijena hrane i proizvoda široke potrošnje u RH", istaknuto je u objavi na internetskoj stranici AZTN-a.