Blagi pad azijskih indeksa

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,15 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Južnoj Koreji. No, u Šangaju, Australiji i Hong Kongu burzovni su indeksi skliznuli između 0,3 i 0,6 posto.

Azijske ulagače nije impresionirao jučerašnji rast Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu za više od 2 posto jer se to temeljilo samo na rekordnom skoku cijena nafte, nakon vijesti da bi Saudijska Arabija i Rusija mogle postići dogovor o smanjenju proizvodnje kako bi podržale cijene.

Cijene su nafte od početka godine potonule više od 50 posto jer je zbog usporavanja rasta svjetskog gospodarstva pala potražnja za naftom, dok su istodobno Saudijska Arabija i Rusija krenule u cjenovni rat kako bi povećale svoj tržišni udio.

No, kako su cijene nafte pale na najniže razine od 2002. godine, što šteti objema stranama, čini se da su Saudijska Arabija i Rusija spremne za dogovor.

Zahvaljujući tome, jučer je na američkom tržištu cijena barela skočila 24,7, a na londonskom tržištu 21,5 posto. No, jutros su cijene pale.

Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 4,5 posto, na 24,18 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 29,25 dolara.

Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je posredovao između Saudijske Arabije i Rusije, kazao je jučer da bi obje strane mogle smanjiti proizvodnju za 10 do 15 milijuna barela dnevno ili 10 do 15 posto globalne ponude.

No, ulagači sumnjaju u to.

„Rez od 10 do 15 milijuna barela dnevno jednostavno nije moguć. Kako bi se Rijad i Moskva mogli dogovoriti o tako velikom rezu samo mjesec dana nakon što su se razišli po pitanju smanjenja proizvodnje za 1,5 milijuna“, kaže Norihiro Fujito, direktor u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Azijske ulagače zabrinuo je i jučer objavljeni podatak da je u SAD-u prošloga tjedna broj inicijalnih zahtjeva za pomoć nezaposlenima skočio za rekordnih 6,65 milijuna, znatno više nego što se očekivalo.

Tjedan dana prije broj nezaposlenih porastao je za 3,3 milijuna.

Šokantne brojke svjedoče o teškim posljedicama pandemije koronavirusa koje su pogodile najveće svjetsko gospodarstvo nakon što je građanima širom SAD-a naloženo da ostanu kod kuće, a kompanije su obustavile poslovanje.

Projekcije, koje je jučer objavio proračunski ured američkog Kongresa, pokazuju da bi u drugom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a mogao pasti za više od 7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U međuvremenu, broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio je milijun, dok je broj umrlih premašio 50.000. Kako se još ne vidi kraj širenju virusa u svijetu, jasno je da će posljedice po gospodarstva biti goleme.

A na valutnim je tržištima dolar ojačao drugi dan zaredom, nakon što je danima bio pod pritiskom zbog Fedovih mjera za povećanje dolarske likvidnosti na financijskim tržištima.

Jutros je dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo 100,23 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,67 bodova.

Od početka tjedna dolarov indeks porastao je 1,9 posto.

Tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao je jutros na 107,95 jena, s jučerašnjih 107,45 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0845 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0935 dolara.