Bohinj razmišlja o cjelogodišnjem sportskom centru na području Kobla

O tome se puno razmišlja i u Bohinju, koji je pilot područje međunarodnog projekta BeyondSnow. Među rješenjima vide i razvoj cjelogodišnjeg sportskog centra na Kobli.

Prije mnogo godina, kada je popularno skijalište na Kobli u Bohinju propalo, pojavile su se ideje o izgradnji velikog skijališta 2864, koje bi pokrivalo šire područje iznad Bohinjske Bistrice. Kako je posljednjih godina sve aktualnija tema zelene zime, Bohinj sada razmišlja o izgradnji cjelogodišnjeg sportskog centra na Kobli, čiji glavni fokus ne bi bio skijanje, već biciklizam i planinarenje.

Kako je objasnio direktor Turizma Bohinja Klemen Langus, ideje o revitalizaciji područja Koble kroz studiju izvedivosti promatrat će se drugačije nego do sada, ne kroz perspektivu razvoja zimskog sportskog centra, već kroz perspektivu razvoja cjelogodišnjeg centra za aktivnosti na otvorenom.

Ovo bi zimi moglo poslužiti kao skijalište, s dovoljno snijega i pogodnim vremenskim uvjetima, kada ne bi bili potrebni preveliki troškovi za umjetno zasnježivanje. Istodobno bismo razvijali turno skijanje i sanjkaštvo te osigurali staze za skijaško trčanje u blizini. Prije svega bi se fokusirali na proljetnu, ljetnu i jesensku ponudu uz razvoj pješačenja i biciklizma.

Možda bismo i s potencijalnim investitorima mogli doći do zaključka da se isplati postojeće tri sjedežnice, koje stoje već 10 godina, zamijeniti gondolom koja bi posjetiteljima omogućila brži pristup vrhu i vidikovcima, rekao je Langus. Prednost ovakvog centra vidi i u tome što bi mogao rasteretiti jezerski bazen tijekom ljetne sezone i izbalansirati turističke posjete Ukancu i Vogelu s posjetima istočnom dijelu Bohinja.

Navedene ideje bit će obrađene u Bohinju u sklopu nadogradnje zimskog akcijskog plana čije opće smjernice ostaju nepromijenjene. Ideje i rješenja nadaju se i u okviru strategije prilagodbe bohinjskog turizma klimatskim promjenama, koju će Bohinj dobiti kao pilot područje međunarodnog projekta BeyondSnow.

Projekt Interreg – Alpine Space, koji sufinancira EU, okuplja 13 partnera iz šest zemalja. Cilj mu je smanjiti ovisnost destinacija snježnog turizma u alpskoj regiji o snijegu, ojačati njihovu otpornost na klimatske promjene te održati ili povećati profitabilnost za stanovnike i privlačnost za turiste.

Kako je objasnio Langus, sve alpske zemlje suočavaju se sa sličnim izazovima. Slovenske Alpe smatraju se nižima od austrijskih, talijanskih i francuskih, gdje se mnoga skijališta nalaze na višim nadmorskim visinama. U Bohinju će se sigurno još barem neko vrijeme skijati, a Langus ističe viši Vogel i Sorišku planinu s moderniziranim sustavom za umjetno zasnježivanje.

Ali stvarno moramo razmisliti kako riješiti stvari u dolini, istaknuo je Langus. Ključno je pravilno uložiti ograničena sredstva. "Dobijamo snijeg ili ne, a za umjetno zasnježivanje potrebna su velika ulaganja. Pa počinjemo sumnjati je li to pravi smjer. Mijenjaju se polazišta zimske sezone, a s njima i mentalitet", ocijenio je.

Diljem Europe ljudi bilježe prelazak sa skijanja na druge aktivnosti, uglavnom biciklizam. Ovo također postaje sve češća ponuda u planinskim mjestima. Mnogi centri su nas u tome već prestigli i morat ćemo požuriti želimo li takvom ponudom konkurirati na tržištu, rekao je Langus.

Kao primjer je naveo skijaški centar u Francuskoj koji je sličan nekadašnjem skijalištu na Kobli. Regija je kolektivno odlučila nastaviti financijski podržavati centar, ali uz smanjene troškove. Stoga su odlučili zatvoriti trećinu skijališta i uložiti prvenstveno u razvoj ljetne ponude.