Bojkot trgovina ulazi u novu fazu

Građani i udruge koji su očito zadovoljni kako je prošao nedavni bojkot trgovina, već najavljuje nove s slične akcije.

Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme “Halo, inspektore”, komentirao je za Novi list bojkot trgovina koji se dogodio u petak i koji je, kako tvrdi, uspio iznad svih očekivanja, pogotovo onih koji su predviđali da neće uspjeti.

Snažan glas potrošača

“Za takve je to bilo šokantno. Prvi puta se čuo snažan glas potrošača, njihov stav i mišljenje o situaciji na hrvatskom tržištu, a definitivno nešto ozbiljno nije u redu s hrvatskim tržištem. Situacija s cijenama u Hrvatskoj je nenormalna i sada potrošači traže da svi oni koji sudjeluju u formiranju cijena i svi koji imaju alate kontrole tržišta taj problem riješe”, kazao je.

Kelemen je naglasio kako potrošači ne mogu vršiti pritisak na dobavljače i neke druge u tom tržišnom lancu, ali mogu na trgovce. “Sve ostalo je posao države. To je suština priče. Da je to tako, navest ću primjer Slovenije i Italije.

Zašto u Sloveniji i Italiji teleći vrat nije mogao poskupjeti 43 posto u tri mjeseca, a u Hrvatskoj može!? To znači da sustav nadzora i regulacija tržišta ne funkcionira. Mi smo samo ukazali na problem, ali nije na nama da ga rješavamo”, kazao je.

On ne smatra da će administrativne mjere što ih je Vlada najavila konkretno utjecati na smanjenje cijena za krajnjeg potrošača, ili da će zaustaviti njihov rast. Potrošačima ostaje, kako kaže, da se nadaju da će mehanizmi koje pokreće država vrlo brzo uroditi plodom, a ne receptima za kifle i kruh.

Smanjivanje stope PDV-a

Govoreći o novim akcijama, Kelemen je za Novi list kazao da će više informacija biti poznato za koji dan kada završi analiza rezultata bojkota. Tvrdi kako je mogućnosti više, poput višednevnog bojkota trgovačkih lanaca ili trgovačkih centara u domaćem ili stranom vlasništvu, ili višednevnog ili trajnog bojkota više proizvoda uz pritisak na Vladu u cilju smanjivanja PDV-a na one proizvode koje Hrvatska trenutno još nije uzela u obzir za ograničavanje cijena.

“Zanima nas i odgovor na pitanje je li došlo do kartelizacije između trgovaca i dobavljača, zanima nas i dalje zašto u istom trgovačkom lancu isti proizvod u Hrvatskoj treba i smije biti skuplji 200 i više posto.

A što se nadzora tiče i nedopuštene prakse najbolji je primjer cijena kruha. PDV za kruh je smanjen na pet posto, u međuvremenu je pala cijena brašna, cijene struje i goriva su kontrolirane, a cijena kruha je podivljala i u međuvremenu narasla za više od 38 posto. Kako i zašto!?”, kazao je.