Brazil iznimno bogat rijetkim zemnim mineralima

U Brazilu se vidi novi juriš na njegova zemna bogatstva. Ovaj put ne na zlato, kavu ili kaučuk, nego o zlatu u doba umjetne inteligencije i obnovljivih izvora energije: rijetkim zemnim elementima.

„Sljedeći veliki projekti vezani uz rijetke zemne elemente bit će u Brazilu“, uvjeren je geolog Andrew Tunks, glavni izvršni direktor australske rudarske tvrtke Meteoric Resources. „Ne znam koliko će to trajati, ali u jednom trenutku Brazil će konkurirati Kini“, kaže u razgovoru za DW.

Tvrtka Meteoric ulaže velika sredstva u eksploataciju rijetkih zemnih metala u Brazilu. Takozvani projekt „Calderia" u brazilskoj saveznoj državi Minas Gerais ima za cilj tamošnje najveće ionsko glineno ležište na svijetu.

Ionska glinena tla jedan su od najvažnijih izvora „srednjih“ i „teških“ rijetkih zemnih metala (na primjer disprozij, terbij), koji su osobito važni za visokoučinkovite magnete u vjetroelektranama i elektromobilnosti.

Poplava zahtjeva za koncesijom

Potražnja za rijetkim zemnim metalima za magnete, prema podacima Međunarodne agencije za energiju, udvostručila se od 2015. i do 2030. bi mogla narasti za najmanje još 30 posto. Ti se elementi - osobito neodimij, prazeodimij, disprozij i terbij - koriste i u proizvodnji električnih vozila, podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju i u robotici.

Brazil je, nakon Kine, zemlja s najvećim nalazištima rijetkih zemnih elemenata na svijetu. Zalihe se procjenjuju na oko 21 milijun tona. Kina je na prvom mjestu s 44 milijuna tona.

Rastuća globalna potražnja za rijetkim zemnim metalima dovela je do naglog porasta zahtjeva za koncesiju predanih brazilskoj rudarskoj upravi ANM. Trenutačno postoji 2758 projekata.

Usporedbe radi, između 1975. i 2020. u Brazilu je podneseno nešto više od 250 zahtjeva za eksploataciju rijetkih zemnih metala. Između 2023. i 2024. bilo ih je 1662.

Milijarde za akvizicije u Brazilu

Nova „zlatna groznica" u Brazilu osjeti se i na burzi. Cijene dionica tvrtki koje ulažu u eksploataciju rijetkih zemnih metala u toj zemlji snažno su porasle. Tvrtke Meteoric (Australija), Resouro Strategic Metals (Kanada), Appia Rare Earths and Uranium Corp (Kanada) i USA Rare Earths (SAD) porasle su u posljednjih dvanaest mjeseci između 65 i 122 posto.

Tvrtka USA Rare Earths u travnju je preuzela jedini aktivni rudnik rijetkih zemnih metala u Brazilu od brazilske rudarske tvrtke Serra Verde u Minaçuu, u saveznoj državi Goiás. Cijena: 2,8 milijardi dolara. „Rudnik Serra Verde jedini je izvan Azije koji u velikom opsegu isporučuje sva četiri magnetska rijetka zemna metala“, izjavila je direktorica Barbara Humpton nakon preuzimanja. Koliko je taj rudnik važan, potvrđuje i petnaestogodišnji ugovor o otkupu s različitim američkim državnim agencijama.

Sudjelovanje njemačkih tvrtki u eksploataciji sirovina u Brazilu, prema podacima Njemačko-brazilske industrijske i trgovinske komore u São Paulu, zasad je „selektivno". No i Njemačka želi proširiti partnerstva s Brazilom u području kritičnih minerala, energetske tranzicije, zelene industrije i sigurnosti opskrbnih lanaca, tvrdi Bruno Vath Zarpellon, voditelj razvoja poslovanja u vanjskotrgovinskoj komori, u izjavi za DW.

Pravi novac leži u preradi

Serra Verde iznimka je u brazilskoj situaciji. Za razliku od Kine, Brazil se dosad uglavnom ograničavao na izvoz sirovina, bez njihove daljnje obrade i oplemenjivanja. No upravo tu leži glavni izvor zarade i tu Kina i dalje dominira globalnom ponudom.

U Kini udio prerade, prema podacima Međunarodne agencije za energiju, danas prelazi 90 posto. I u proizvodnji trajnih magneta Kina ima monopolnu poziciju s udjelom od 95 posto.

Tu je ovisnost industrija elektronike osjetila prošle godine. Zbog kineskih izvoznih ograničenja za rijetke zemne elemente, uvedenih nakon carinskog spora s američkim predsjednikom Trumpom, došlo je do poremećaja u opskrbi.

Zbog toga Brazil, ali i druge zemlje s velikim nalazištima sirovina poput Indije, Vijetnama, kao i Švedske i Norveške, žele razviti vlastite lance stvaranja vrijednosti. Direktor Meteorica Tunks upozorava da je za to potreban dugoročan pristup. „Kad je riječ o rudama, Brazil bi relativno brzo mogao postati konkurentan“, kaže Tunks. „Ali kad je riječ o proizvodnji, trebat će još vremena.“

Iz geološke perspektive Brazil ima prednost u odnosu na druge zemlje s velikim rezervama: prema podacima brazilskog geološkog instituta SBG, gotovo 73 posto nalazišta čine ionska glinena tla.

„Riječ je o ležištima u kojima je priroda već odradila dio procesa obrade, dakle o granitnim stijenama koje su se promijenile ili razgradile“, objašnjava Francisco Valdir Silveira, čelnik brazilskog geološkog instituta SBG. „Zato se ionska glinena ležišta lakše eksploatiraju.“

Geolog i rudarski poduzetnik Andrew Tunks vidi i dodatne prednosti za eksploataciju i preradu rijetkih zemnih metala u Brazilu. „Prerada zahtijeva mnogo energije i vode. Naš će se rudnik u Brazilu u potpunosti napajati iz obnovljivih izvora, a električna energija je jeftina“, kaže Tunks. „Takvih uvjeta u Australiji nema. Ondje je vrlo suho, a struja je skupa.“

Tunks se nada da će se „zlatna groznica“ u Brazilu razvijati drukčije nego u njegovoj domovini. „U Australiji crpimo goleme količine sirovina i jednostavno ih šaljemo u Kinu. Pritom ne stvaramo gotovo nikakvu dodanu vrijednost. Nadam se da će Brazil to uspjeti bolje.“