Bruto premija društava za osiguranje lani 10,48 mlrd kn

U segmentu neživotnog osiguranja premija je porasla za 4,7 posto, na 7,8 milijardi kuna, dok je u segmentu životnog osiguranja zaračunata bruto premija na godišnjoj razini zabilježila pad od 13,7 posto, na 2,6 milijardi kuna.

Na kraju 2020. tako je bilo ukupno 9,6 milijuna sklopljenih polica neživotnog osiguranja, a životnog 1,4 milijuna. Kod neživotnih osiguranja, koja čine više od 74 posto premije, dominira osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila čiji udio u ukupnoj premiji iznosi 24,7 posto.

Društva za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj na domaćem tržištu su zaračunala bruto premiju od 9,8 milijardi kuna, dok je zaračunata premija ostvarena na tržištima u Europskoj uniji, na kojem posluju četiri hrvatska društava za osiguranje, iznosila 648 milijuna kuna, što je rast od 49,3 posto na godišnjoj razini.

"Poslovanje hrvatskih osiguratelja na tržištima drugih članica EU-a sve je značajnija poluga u poslovanju domaćih društava za osiguranje, s time da su najbolji rezultati ostvareni na tržištima Austrije, Slovenije i Italije", napominju iz HUO-a.

Ukupan iznos likvidiranih šteta, odnosno onog što su osiguravajuća društva u 2020. godini na ime osiguranih svota, odšteta i osigurnina iplatili hrvatskom gospodarstvu i građanima, doseže 6,53 milijarde kuna, što je 519,1 milijun kuna ili 8,6 posto više no u 2019. godini.

Još uvijek relativno malen broj osiguranja od potresa

Lani je posebno bio izražen rast osiguranja od potresa, budući da je broj tih osiguranja porastao za 30,9 posto u odnosu na 2019. godinu, uz povećanje premije od 29,1 posto, ističu iz HUO-a.

No, iz udruženja upozoravaju da je na razini cijele Hrvatske još uvijek relativno malen broj osiguranja od potresa, posebice osiguranja stambenih zgrada kao takvih, a posebno imajući na umu da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi.

Tako od ukupne štete u potresu koji je u ožujku pogodio Zagreb i Zagrebačku županiju, koja se procjenjuje na 86 milijardi kuna, tek je malen dio pokriven osiguranjem.

Lani su osiguravatelji na ime šteta uzrokovanih zagrebačkim potresom ukupno isplatili 247,9 milijuna kuna, a procjenjuje se da će biti isplaćeno još dodatnih oko 150 milijuna kuna, navode iz HUO-a.

Prošlu godinu je obilježilo i rast dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja - dopunskih osiguranja za 15,8 posto, a dodatnih zdravstvenih osiguranja za 21,6 posto. Također, osim od potresa, bio je prisutan i rast osiguranja od ostalih elementarnih nepogoda, u prvom redu požara.

Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama

Ukupna imovina društava za osiguranje u RH doseže 47,1 milijardu kuna, čime zauzimaju treće mjesto u financijskom sektoru, iza banaka i obveznih mirovinskih fondova.

Prema tržišnom udjelu osiguravateljskih kuća u premiji, prvo je Croatia osiguranje s 25,8 posto, a slijedi Euroherc s 12,8 posto te Allianz s 10,9 posto. Adriatic osiguranje je četvrto s 9,6 posto, Wiener osiguranje zauzima 9,4 posto, dok se na ostale odnosi 31,5 posto.

Unatoč činjenici da se tržište osiguranja u Hrvatskoj nastavlja razvijati, upozoravaju iz HUO-a, Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama. Tako je prosječna premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj lani iznosila 342 eura, dok je prosjek na razini EU-a dosezao 2170 eura.

Primjerice, prosječna premija osiguranja u segmentu životnih osiguranja u Uniji iznosi 1264 eura, a u Hrvatskoj 86 eura, u segmentu zdravstvenog osiguranja u EU 232 eura, a u Hrvatskoj samo 21 euro, dok u segmentu zaštite imovine prosječna premija iznosi 174 eura, a u Hrvatskoj 51 euro.

"To je posljedica slabijeg životnog standarda, ali i slabije financijske pismenosti građana na kojoj osiguratelji proaktivno rade već duže vrijeme kako bi se što veći broj građana upoznao s osigurateljnim proizvodima i zaštitom koju osiguranje pruža građanima u svakodnevnom životu", ocjenjuju iz HUO-a.

Nekoliko stotina prijavljenih šteta na području Sisačko-moslavačke županije

Kada je riječ o nedavnom potresu koji je pogodio Petrinju, Sisak, Glinu i okolicu, iz HUO-a naglašavaju kako su hrvatski osiguravatelji na terenu, izvršavaju procjene trenutno prijavljenih šteta, te su spremni operativno zaprimiti zahtjeve i riješiti ih u za to predviđenom zakonskom roku.

U ovom trenutku nekoliko je stotina prijavljenih šteta s područja Sisačko-moslavačke županije, dok se dodatne prijave šteta tek očekuju u slijedećim tjednima, dodaju.

Iz HUO-a napominju i da su, unatoč proglašenju pandemije koronavirusa u veljači prošle godine, hrvatska društva za osiguranje, zahvaljujući visokom stupnju digitalizacije, tijekom cijele prošle godine poslovala bez zastoja te su spremno odgovorila na novonastalu situaciju.