Bugarska ušla u eurozonu

Pridruživanje monetarnoj uniji predstavlja važnu prekretnicu za zemlju iz jugoistočne Europe koja je ušla u Europsku uniju 2007. godine.

Pridruživanjem Bugarske, samo šest od 27 zemalja EU-a ostaje izvan eurozone: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Danska.

Euro "nije samo valuta, već strateški izbor" koji jača položaj Bugarske u Europi, rekao je bugarski premijer Rosen Željazkov na konferenciji u bugarskoj prijestolnici Sofiji u studenom.

Na istom događaju, Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, rekla je da uvođenje eura "jača ekonomske temelje Bugarske, gradi njezinu otpornost na globalne šokove i pojačava njezin glas u donošenju odluka u eurozoni".

Kako funkcionira bugarsko gospodarstvo?

Bugarska nacionalna valuta, lev, vezana je za euro od njegovog uvođenja 1999. godine.

Sofija je formalno započela proces pridruživanja eurozoni 2018. godine, a lev je potom uključen u Europski tečajni mehanizam u srpnju 2020. godine.

Europska komisija i ministri financija eurozone ranije su ove godine pozitivno odgovorili na kandidaturu Bugarske za članstvo u ovoj zoni.

Učlanjenje u eurozonu pokazuje kako se bugarsko gospodarstvo poboljšalo u posljednjem desetljeću. Makroekonomski pokazatelji ostaju stabilni, a inflacija se sada kreće oko 2,8 %, u odnosu na oko 13 % u 2022. godini.

Razine proračunskog deficita i duga su niske - oko 3 % odnosno 24 % - u skladu s pravilima EU koja nalažu državama članicama da svoje deficite drže unutar 3 % gospodarskog učinka, a ukupni fiskalni dug unutar 60 % BDP-a.

Izgledi za rast također su pozitivni. EU procjenjuje da će realni BDP zemlje porasti za oko 3 % ove godine, za 2,7 % u 2026. i 2,1 % u 2027. godini.

Bugarska još uvijek ima 'puno toga za nadoknaditi'

"Makroekonomski rezultati Bugarske bili su stabilni u posljednjim desetljećima, iako su njezin gospodarski rast i nadoknađivanje zaostatka bili suboptimalni", rekao je za DW Guntram Wolff, stručnjak za fiskalnu politiku eurozone u europskom ekonomskom think tanku Bruegel.

Norbert Beckmann, voditelj ureda Zaklade Konrada Adenauera (KAS) u Bugarskoj, dijeli slično mišljenje.

Bugarska ispunjava sve kriterije konvergencije za pridruživanje eurozoni, rekao je on, posebno ističući da zemlja ima jednu od najnižih stopa duga u Europi.

„Međutim, bugarsko gospodarstvo još uvijek ima puno toga za nadoknaditi u smislu strukture i učinka. Razina na kojoj su plaće u Bugarskoj također iznosi samo 59 % prosjeka EU."

No, stručnjaci upozoravaju da bugarska vlada ne bi trebala olabaviti financijske propise i ne bi smjela trošiti prekomjerno nakon uvođenja eura.

„Glavni rizik je da će nakon ulaska u eurozonu politički sustav proračunsko ograničenje smatrati manje obvezujućim i da bi deficiti mogli rasti“, rekao je Wolff. „Ali s obzirom na niske razine duga, ne mislim da je taj rizik značajan", dodaje on.

Beckmann je također naglasio potrebu izbjegavanja tržišnih poremećaja.

„Važno je da prihodi uvijek odražavaju kapacitete gospodarstva i da ljudi ne žive iznad svojih mogućnosti. Ako se prihodi odvoje od tržišta i umjetno napuhuju zaduživanjem, to može dovesti do poremećaja, kao što smo vidjeli u Grčkoj“, rekao je za DW.

Politička previranja predstavljaju rizike

Istovremeno, politička nestabilnost predstavlja ozbiljan izazov. Javni gnjev i frustracija su visoki zbog lošeg gospodarskog upravljanja i raširene korupcije.

Bugarska - jedna od najsiromašnijih država u EU - svrstava se među najkorumpiranije zemlje Unije, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala. Balkanska zemlja sa 6,4 milijuna stanovnika već je održala sedam parlamentarnih izbora od 2021. - i mogla bi se suočiti s još pokojim izborima u nadolazećim mjesecima.

Vlada premijera Željazkova podnijela je naime ostavku 11. prosinca usred masovnih prosvjeda zbog korupcije i proračunskih planova administracije, uključujući veće poreze i povećane doprinose za socijalno osiguranje.

Iako je proračun povučen, bijes naroda i dalje traje.

Ako napori za uspostavu nove vlade ne uspiju, predsjednik će imenovati privremenu administraciju i raspisati prijevremene izbore, koji bi bili osmi u četiri godine.

A ako glasovanje ne uspije stvoriti funkcionalnu koaliciju, to bi moglo produžiti političke previranja i narušiti povjerenje investitora.

Podjele u javnosti oko uvođenja eura

Ankete pokazuju da su i Bugari podijeljeni oko uvođenja eura. Zagovornici zajedničke valute kažu da će ona, između ostalog, potaknuti priljev stranih ulaganja u zemlju, ukloniti troškove deviznog tečaja i dovesti do veće integracije u jedinstveno tržište EU-a.

Skeptici se, međutim, boje naglog porasta inflacije jer se cijene roba i usluga pretvaraju iz nacionalne valute, leva, u euro nakon promjene valute. Neki se također brinu zbog gubitka kontrole nad monetarnom politikom u korist Europske središnje banke u Frankfurtu.

Iako postoje stvarne zabrinutosti, rekao je Wolff, postoje i kampanje dezinformacija i teorije zavjere koje su pogoršale anti-euro raspoloženje kako se približava datum pristupanja.

„Bugarska je redovito na udaru ruske kampanje dezinformiranja, a Rusija svakako pokušava uvjeriti zemlju da se vrati u njezinu sferu utjecaja", kaže Wolff.

Bugarska: U iščekivanju eura

„Ulaskom u zonu eura, Bugarska je dublje usidrena u Zapadnu Europu, što jača Europsku uniju. Bit će neophodno pojačati napore u suzbijanju ruskog hibridnog ratovanja, kao i pojačati borbu protiv korupcije", kaže Wolff.

Unatoč čestom mijenjaju vlada posljednjih godina, rekao je Beckmann, „stranke i političari u Bugarskoj koji žele uvesti euro i promovirati integraciju zemlje sa Zapadom oduvijek su imali većinu u parlamentu.“

Naglasio je da su euroskeptični stavovi "oduvijek bili manjina u Bugarskoj".

"Ne mislim da će se to promijeniti u budućnosti", dodaje ovaj stručnjak.

"Stoga nema razloga pretpostaviti da bi pristupanje Bugarske eurozoni na bilo koji način moglo oslabiti euro."