U nastavku donosimo pregled čimbenika koji podupiru tu stabilnost – od sve veće neovisnosti o američkom dolaru do političkih promjena koje su kulminirale u Budimpešti.
Rat u Iranu mijenja sentiment prema tržištima u razvoju
Posljednjih mjeseci na financijskim tržištima u razvoju vidljiv je nagli zaokret u percepciji ulagača. Dok je početak godine bio obilježen pretežno pozitivnim vijestima vezanima uz makroekonomske trendove, monetarnu politiku i poslovne rezultate kompanija, od kraja veljače dominantna tema postaje rat koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana.
Na početku godine dionička tržišta u razvoju jasno su nadmašivala razvijena tržišta. U ožujku je dio tih dobitaka izgubljen, ponajviše zbog snažnog rasta cijena sirove nafte i derivata, što je posebno pogodilo zemlje u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji koje ovise o uvozu energije. Istodobno su izvoznici sirovina, poput Brazila, zadržali relativnu stabilnost. U travnju se trend ponovno preokrenuo te su tržišta u razvoju ponovno preuzela vodstvo u odnosu na razvijena gospodarstva.
Financijska tržišta zasad iznenađujuće otporna
I dionička i obveznička tržišta, kako u razvijenim tako i u tržištima u razvoju, pokazuju zavidnu otpornost. S obzirom na najveći energetski šok od 1970-ih i blokadu trgovinskih tokova kroz Hormuški tjesnac koja traje već oko šest tjedana, moglo se očekivati i znatno snažnije korekcije.
Razloga za ovakvu stabilnost ima više. Dio tržišta u razvoju profitira od viših cijena nafte jer su izvoznici energije. Istodobno još uvijek postoje značajne zalihe koje ublažavaju poremećaje u opskrbi, a prije izbijanja sukoba tržište nafte bilo je u fazi viška ponude.
Dodatno, kompanije iz sektora poluvodiča i umjetne inteligencije bilježe snažan rast prihoda i dobiti te se percipiraju kao relativno otporne na geopolitičke rizike u Zaljevu. U mnogim indeksima tržišta u razvoju – primjerice u Južnoj Koreji i Tajvanu – takve kompanije danas imaju ključnu težinu.
Važan je i strukturni pomak: većina tržišta u razvoju danas je manje ovisna o američkom dolaru nego ranije. Očekivanja da bi monetarna politika SAD-a mogla biti ublažena, čak i u kontekstu rata, potaknula su dio investitora da već sada zauzimaju pozicije u očekivanju oporavka, potaknutog nižim kamatama i slabijim dolarom.
Sukob financijskih tržišta i realnog gospodarstva
Ipak, sve je izraženiji raskorak između kretanja na financijskim tržištima i posljedica koje sukob u Iranu ima na realno gospodarstvo. Za sada se ti učinci još uvijek mogu ublažiti, no što dulje Hormuški tjesnac ostane zatvoren – uz potencijalne poremećaje i u Crvenom moru – to će jaz između tržišta i realnog gospodarstva biti veći.
Većina analitičara procjenjuje da bi trajno zatvaranje tjesnaca u razdoblju od tri do sedam tjedana proizvelo nepovratne negativne posljedice za globalno gospodarstvo. Ipak, tržišta trenutno polaze od pretpostavke da ključni akteri, uključujući Kinu i Rusiju, nemaju interes za daljnju eskalaciju te da će doći do nekog oblika dogovora u posljednjem trenutku. Dio tržišta također računa na deeskalaciju ako bi američka tržišta značajnije pala. Koliko su ta očekivanja realna, ostaje otvoreno pitanje.
Realni podaci već pokazuju prve učinke
Makroekonomski pokazatelji već reflektiraju početne posljedice sukoba:
Kina je u prvom kvartalu ostvarila rast BDP-a od 5,0%, ali je u ožujku zabilježen snažan pad trgovinskog suficita. Uvoz je porastao gotovo 30% zbog viših cijena energije, dok je rast izvoza usporio zbog globalne nesigurnosti. Visoke zalihe nafte i ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije zasad ublažavaju rizike, no dugotrajniji pad izvoza mogao bi imati ozbiljnije posljedice.
Indija, kao veliki neto uvoznik energije, trpi značajan pritisak. Revizije prognoza rasta naniže, slabljenje rupije i odljev kapitala ukazuju na rastuću zabrinutost tržišta. Unatoč solidnim rezultatima kompanija, indijsko tržište dionica među slabijima je globalno, s padom od oko 8% od početka godine. Nasuprot tome, Južna Koreja bilježi izvanredan rast burzovnog indeksa od oko 50%, potaknut snažnim uzletom proizvođača čipova.
Brazil profitira od rasta cijena sirovina. Prognoze trgovinskog suficita značajno su povećane, a burza je porasla više od 20%. U fokusu su i predsjednički izbori zakazani za listopad.
U srednjoj i istočnoj Europi nazire se novi val inflacije koji bi mogao ugroziti tek započeti industrijski oporavak. Brzi završetak rata mogao bi spriječiti ozbiljnije scenarije, no vremenski prostor za to se brzo sužava.
Obveznice: pritisak na tvrde valute
Obveznice tržišta u razvoju denominirane u „tvrdim“ valutama u početku su bile pod pritiskom. Eskalacija na Bliskom istoku povećala je premije rizika u odnosu na američke državne obveznice, a rast kamatnih stopa u SAD-u dodatno je opteretio ovaj segment. Privremeno smirivanje sukoba već je dovelo do smanjenja tih premija.
Obveznice u lokalnim valutama pokazale su veću otpornost, osobito u zemljama izvoznicama sirovina. U državama poput Brazila i Meksika visoke realne kamatne stope i stabilne valute podržane cijenama nafte osigurale su solidne prinose.
Izgledi: lokalne valute u fokusu
Daljnji razvoj uvelike ovisi o trajanju blokade Hormuškog tjesnaca. Dok god su cijene energije visoke, obveznice u lokalnim valutama zemalja izvoznica energije ostaju atraktivnije. Euro je strukturno osjetljiviji na energetske šokove nego mnoge valute tržišta u razvoju, što investitorima iz eurozone može donijeti dodatnu diversifikaciju kroz valutne dobitke.
U cjelini, lokalne obveznice i pripadajuće valute trenutno djeluju atraktivno vrednovane, uz nužnost pažljivog odabira. S druge strane, omjer rizika i prinosa kod obveznica u tvrdim valutama zasad je manje povoljan.
Fokus: Mađarska i politički zaokret
Mađarska se našla u središtu pozornosti nakon parlamentarnih izbora u travnju. Dugogodišnji premijer Viktor Orbán bio je godinama u sukobu s Europskom komisijom i većinom država članica EU, što je izborima dalo širi europski značaj.
Neočekivano uvjerljivu pobjedu odnijela je nova oporbena stranka Tisza, predvođena Péterom Magyarom. Osvojena dvotrećinska većina omogućuje duboke političke zaokrete i potencijalno usklađivanje sa zahtjevima Bruxellesa.
Financijska tržišta reagirala su izrazito pozitivno: burzovni indeks u Budimpešti dosegnuo je rekordne razine, a forinta se svrstala među najjače valute ove godine. Ključna očekivanja tržišta odnose se na rješavanje spora s EU-om i deblokadu više od 30 milijardi eura europskih sredstava koja su dosad bila zamrznuta.
