GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Cameronovi poljoprivredni rezovi najveća prepreka proračunu EU

Cameronovi poljoprivredni rezovi najveća prepreka proračunu EU
DUBOKI JAZ
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.11.2012 / 13:16
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BRUXELLES - Proračun za EU od 2014. do 2020. je "težak" oko 1.000.000.000.000 eura - i nije čudo da su stavovi gotovo beznadno podijeljeni. To se pokazalo već na raspravi u Europskom parlamentu za 2013. koja je - prekinuta.
Rasprava u Europskom parlamentu ovog petka (9.11.) o proračunu samo za slijedeću, 2013. godinu je bila tek uvod u žustre polemike koje tek dolaze. Jer ovdje je prijedlog glasio da se o proračunu za 2013. odlučuje zajedno s rebalansom proračuna za ovu, 2012. godinu u kojoj se traži 670 milijuna eura za pomoć unesrećenima od potresa u Italiji, ali i o dodatnih devet milijardi eura koliko Europska unija želi za svoje potrebe.

Utoliko su pregovori prekinuti, jer postoji duboki jaz između iznosa koji za slijedeću godinu želi Europski parlament (137,9 milijardi eura) i na koliko je spremno izdvojiti Ministarsko vijeće - dakle članice Europske unije (132,7 milijardi). Po svemu sudeći, ovog utorka (13.11.) će Europska komisija biti prisiljena ponuditi novi prijedlog o kojem će se onda odlučivati u Europskom parlamentu.

No sve je to tek uvod u pregovore o dugoročnom proračunu Europske unije zbog kojeg je sazvan i izvanredni susret na vrhu (22. i 23.11.) gdje bi se predsjednici država ili vlada Europske unije trebali složiti barem o načelnom iznosu koji će se povjeriti Europskoj uniji u razdoblju od 2014. do 2020. Tu je riječ o oko tisuću milijardi eura, a Europska unija želi potrošiti taj novac za subvencije poljoprivredi, programe na području znanosti i istraživanja, kulture, industrije, kao i za strukturalnu i pomoć određenim gospodarskim sektorima.

Povrh toga, proračun treba pokriti troškove brojnih institucija Europske unije, kao što su Europska komisija, sudovi, Europski parlament i čitav niz manjih organizacija koje djeluju u ime Unije. Zapravo, tek dvadesetak posto "pojede" europska birokracija dok se ostatak vraća državama-članicama u obliku raznih subvencija.

Iako je predsjednik Europske komisije Barroso početkom godine predložio i uvođenje posebnog, "europskog" poreza kojeg bi plaćali svi građani Unije, za sada Europa puni blagajnu samo indirektno, doprinosima 27 država-članica (ubrzo s Hrvatskom će to biti 28 članica). Povrh toga, stalno raste prihod i od udjela koji EU ubire od carine i poreza na dodatnu vrijednost.

Naravno, najveći spor vlada između skupine zemalja koje na koncu plaćaju više nego što primaju europskih sredstava (neto davalaca) i država koje "zarađuju" članstvom u Uniji (neto primaoci). Matematički, ima 12 zemalja-davalaca i 15 primalaca, ali i među njima ima velikih razlika. Prema Europskoj komisiji, najveći neto davalac je Njemačka (9 milijardi eura), Francuska (6,4 milijarde eura), Italija (5,9 milijardi), Velika Britanija (5,6 milijardi) i Nizozemska (2,2 milijarde eura). Vodeći neto primaoci su Poljska (11 milijardi), Grčka (4,6 milijardi), Mađarska (4,4 milijarde), Španjolska (2,9 milijardi) i Portugal (2,9 milijarde).

No kada se računa po glavi stanovnika pojedinih zemalja, ljestvica izgleda drugačije: Danci najviše plaćaju za članstvo i tamo svaki građanin plaća čak 150 eura u proračun Europske unije, dok je u prihodu rekorder Mađarska gdje svaka građanka i građanin prima 442 eura pomoći iz Bruxellesa.

Kako bi se osiguralo dugoročno planiranje, još od kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća se dogovara europska "sedmoljetka", okvirni proračun za razdoblje od sedam godina. Naravno, za slijedeće razdoblje postoje goleme razlike u predodžbi, koliko Unija treba koštati: Europska komisija želi budžet od jednog bilijuna i 75 milijardi eura, dok neto-davatelji među kojima je i Njemačka smatraju kako se troškovi trebaju smanjiti za najmanje sto milijardi eura.

Najdalje želi otići Velika Britanija: London osobito smetaju potpore za poljoprivredu - sektor koji praktično više nije nikakav gospodarski faktor u toj zemlji, tako da britanski premijer Cameron želi da EU smanji svoje zahtjeve za barem 200 milijardi eura.

Iako ovi iznosi izgledaju golemo, ipak se treba sjetiti kako je to zapravo veoma skroman iznos prema ukupnom gospodarskom potencijalu Europske unije: to je tek oko jednog postotka zajedničkog dohotka svih zemalja Europske unije.

Još od 1985. godine se Velika Britanija - baš zbog svojih skromnih kapaciteta u poljoprivredi - uspjela izboriti za "popust" u svojim izdacima za Europsku uniju. Mnoge druge zemlje su se nakon toga također izborile za takve olakšice, mada je popust Velikoj Britaniji (nakon legendarne izjave tadašnje premijerke Margaret Thatcher 'I want my money back', želim nazad svoj novac) i dalje najveći u Europskoj uniji i često je predmet brojnih rasprava.

No i pored poljoprivrede i popustu Velikoj Britaniji, postoji čitav niz dobro poznatih sukoba različitih interesa gdje se zemlje sjevera Europe razlikuju od juga ili gdje "stare" zemlje članice žele zadržati svoj bolji položaj od "novih". Da rasprava o proračunu bude još teža - on se mora dogovoriti jednoglasno jer svaka zemlja ima pravo veta!

Zapravo, u raspravi o proračunu Europske unije uopće niti nema stavke koja bi lako mogla biti jedna od najvećih: fond za spas zone eura i pomoći nacionalnim gospodarstvima. Trenutno tek maleni dio pomoći Grčkoj dolazi iz blagajne Europske unije. Krizni fondovi EFS i ESM su posve izdvojeni iz proračuna Europske unije i njih plaćaju prije svega zemlje koje imaju euro kao platežno sredstvo. Povrh toga, postoji i poseban fond za razvojnu pomoć Europske unije koji se također financira neovisno od zajedničkog proračuna.

Tagovi: David Cameron, Europska unija, Jose Manuel Barroso, poljoprivreda, proračun EU, Margaret Thatcher, Angela Merkel
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Valamar u fokusu, CROBEX blizu 2.000 bodova
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Valamar u fokusu, CROBEX blizu 2.000 bodova
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u srijedu su indeksi ojačali oko jedan posto, ostvarivši dobitke drugi dan zaredom, a pritom je u fokusu investitora bila dionica Valamar Rivijere.
HNB intervenirao na deviznom tržištu otkupom 120 milijuna eura
INTERVENCIJA
HNB intervenirao na deviznom tržištu otkupom 120 milijuna eura
ZAGREB - Hrvatska narodna banka je intervenirala na deviznom tržištu te je u cilju očuvanja stabilnosti tečaja kune od poslovnih banaka otkupila 120 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,497346 kuna za jedan euro, čime je u domaći financijski sustav "ubrizgala" 900 milijuna kuna.
Crna Gora računa na 80 odsto gostiju iz regiona
GOSTI
Crna Gora računa na 80 odsto gostiju iz regiona
PODGORICA - Crna Gora je spremna za predstojeću turističku sezonu i očekivanja su da će ove godine ostvariti 65 odsto prihoda iz 2019.
BiH od 2015. povećala proizvodnju maslina za tri puta
MASLINE
BiH od 2015. povećala proizvodnju maslina za tri puta
SARAJEVO - Maslinarstvo je sve interesnatnije za poljoprivrednike u Hercegovini, a što pokazuje i zvanična statistika prema kojoj je proizvodnja za pet opgdina uvećana za više od tri puta.
Azijski investitori oprezni uoči poruka Feda
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijski investitori oprezni uoči poruka Feda
ŠANGAJ - Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer se čekaju novi pokazatelji iz najvećih gospodarstava u regiji i poruke čelnika američke središnje banke s redovne sjednice.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE