Cappelli: Najbliže smo scenariju od 75 posto manje noćenja

"Na žalost, pandemija Covid-19 svima u svijetu u ugostiteljstvu i ukupno turizmu odnosi promet i donosi pad prihoda, ili nikakve prihode. Što se događa sada nama, događa se i drugima u Europi i svijetu. Do kada će to biti također se na žalost ne može reći, jer je cijela situacija oko te pandemije neizvjesna i nezahvalna za bilo kakva predviđanja, što potvrđuju i epidemiolozi", ističe u telefonskom razgovoru za Hinu ministar Cappelli.

Komentirajući nove podatke Porezne uprave iz sustava fiskalizacije, koji pokazuju veliki pad broja računa i iznosa u djelatnosti smještaja, usluživanja i pripreme hrane u zadnjih mjesec dana (24. veljače do 29. ožujka) od 37 i 41 posto u odnosu na isto vrijeme 2019., ministar kaže da je to, na žalost, očekivano, kao i pad izdanih računa u zadnjih tjedan dana (od 23. do 29. ožujka) od 96 posto i iznosa računa od 93 posto u odnosu na iste dane 2019. godine.

"Tako će biti sve dok se objekti ne otvore odnosno dok su zatvoreni zbog mjera protiv širenja koronavirusa. Znamo da neki hoteli pomalo rade, znamo i da neki ugostitelji pokušavaju dostavom održati promet, čak i oni koji to nikada nisu radili, i znamo da nikome nije lako. Ono što svi zajedno možemo je pokušati zaštititi radnu snagu i očuvati radna mjesta, za čim su išle i mjere iz prvog seta, a za čim idu i mjere iz drugog seta koje će na Vladi biti sutra", rekao je Cappelli.

Ponovio je i da smještaj može raditi tj. primati goste i služiti im hranu, ali u propisanim uvjetima zaštite i distanciranja zbog virusa, ali i da je sada praktički i nemoguće očekivati goste.

Osim domaće situacije sa hrvatskim turizmom, Cappelli iznosi i nove podatke negativnog utjecaja koronavirusa na turizam u Europi, što je slično i u Hrvatskoj.

Pritom se padovi, kako kaže, mogu svrstati u tri razine.

Prvi je veliki pad poslovnih događanja, skupova, kongresa i sličnog, a takvih velikih skupova svjetske razine u prva tri mjeseca u Europi je otkazano od 45 do 100. Drugi je veliki pad, i do 60-postotni, noćenja i dolazaka turista u velike europske gradove (Pariz, Berlin, Barcelona, Rim, Beč, Milano i druge), a treći je veliki pad prometa za predstojeće uskrsne blagdane na cijelom Mediteranu i šire, uz veliki val otkazivanja rezervacija.

"I u Hrvatskoj u ovom predsezonskom razdoblju možda najviše trpe destinacije-gradovi, poput Zagreba, Dubrovnika, Splita, pa i Opatije, gdje se inače u ovo vrijeme održava i najviše poslovnih skupova, ali i dolaze brojne grupe turista iz svijeta. U nedostatku toga i naši će gradovi imati slične minuse kao i oni u Europi", iznosi Cappelli.

Naglašavajući kako je sve što sada bilo tko planira, predviđa ili smisli neizvjesno za realizaciju, jer je i pandemija Covid-19 neizvjesna, Cappelli ističe da su ipak radili razne analize, temeljem koje su došli do tri moguća 'scenarija' za turizam u Hrvatskoj ove godine.

Prvi 'scenarij' ili razina s padom noćenja od 60 posto godišnje se već na žalost ostvaruje, i za to je bio 'plan' da bi se zaustavilo u svibnju, ako se i mi i svijet izborimo sa epidemijom.

No, kako su sada zdravstvena predviđanja i stožera po svijetu drugačija i spominju se lipanj ili srpanj kao neki datumi mogućeg olakšanja, tada bi došli do druge 'razine' i pada noćenja od 75 posto.

"Za sada smo najbliže tom 'scenariju' 75-postotnog pada noćenja, i to pod pretpostavkom da 'ulovimo' nešto prometa u turizmu u kolovozu, rujnu, listopadu i do kraja godine. No, ako to ne bude moguće zbog nastavka pandemije idemo na treću 'razinu', koja je sada još daleko i nadam se da neće doći, a to bi bio pad noćenja od 90 posto", iznio je u razgovoru za Hinu ministar Cappelli.