GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Carski darovi Titu i 87 izgubljenih brilijanata

Carski darovi Titu i 87 izgubljenih brilijanata
TITO I DARIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.08.2013 / 11:31
Autor: brilijanti
BEOGRAD – Osamdeset i sedam malih brilijanata koje je Titu poklonio centralnoafrički diktator Jean-Bedel Bokassa izgubljeno je, a Muzej istorije Jugoslavije ne može da uđe u trag još nekim darovima koje je Broz dobijao od svetskih državnika.

To je ustanovljeno prilikom pripremanja izložbe „Carski darovi Titu“, koja će u ovom Muzeju trajati do 25. avgusta.  

„U Arhivu Jugoslavije smo pronašli dokument, ali ti brilijanti nikad nisu zabeleženi u našim fondovima, nisu ušli u inventarske knjige Muzeja,“ rekao je za SEEbiz Momo Cvijović, kustos izložbe darova koje su carevi, kraljevi i sultani poklanjali Josipu Brozu.  

Darovi Titu

Glava Bude iz Avganistana, koja je nakon vladavine talibana postala prava retkost, nalazi se među skupocenim darovima koje je Tito dobio kao državnik. Ovaj Buda prefinjene izrade, na postolju od oniksa, dar je avganistanskog kralja Mohabeda Zahira.




Tu je i originalni antički korintski šlem, s kraja VII – početka VI veka pre nove ere, koji je Titu darivao grčki kralj Pavle, a kustos Momo Cvijović je kao najzanimljiviji poklon izdvojio repliku ukaza Kira Velikog, takozvani Kirov cilindar, ispisan klinastim pismom, koji se smatra prvim pisanim spomenikom o ljudskim pravima.

 

Kome pripada Titovo blago?

Cvijović za SEEbiz kaže da petnaest Titovih automobila koji se nalaze u Sloveniji treba da se vrate beogradskom Muzeju.

„Trinaest automobila iz Titovog vozog parka i dva automobila iz Vojnog muzeja je ovaj Muzej, koji se tada zvao Memorijalni centar Josip Broz Tito, dao na revers Tehniškem muzeju u Bistrici. Taj revers je imao rok važenja od pet godina,“ podseća kustos.

Ti predmeti, prema njegovim rečima, ne podležu Zakonu o sukcesiji, zato što su dati na pozajmicu. Trebalo je da budu vraćeni 1991, ali su zbog izbijanja rata ostali u Sloveniji. Zahtev za vraćanje automobila se, kako je objasnio Cvijović, pokreće na nivou države, a Muzej samo daje potrebne informacije i dokumentaciju.
 
„Inače, po Zakonu o sukcesiji, države nastale na prostoru SFRJ usaglasile su se da sve ono što je bilo vlasništvo zajedničke države, a nalazilo se na teritoriji pojedinih republika, ostaje tim republikama. Na Brionima, u Zagrebu, u Splitu i u Kumrovcu postoje predmeti iste vrste kao i ovi što su predstavljeni na izložbi,“ rekao je kustos.

Državni pokloni, prema sporazumu, ostaju na teritoriji republika gde su se i nalazili, izuzev ako je neki predmet od izuzetne važnosti za istoriju pojedinih republika, odnosno naroda.

„Jedino takvi predmeti mogu biti predmet potraživanja,“ rekao je Cvijović.

Srbija nije potraživala takve predmete od drugih republika, ali Hrvatska jeste.

Prema njegovim rečima, Zagreb je tražio od Beograda čuvenu skulpturu Ivana Meštrovića „Povijest Hrvata“, čiji se original nalazi u Belom dvoru na Dedinju, a kopija ispred Zagrebačkog sveučilišta.

„Međutim, odgovor Srbije je bio da je tu skulpturu kupio kralj Aleksandar Karađorđević i da je ona u privatnom vlasništvu njegovih naslednika, odnosno porodice Karađorđević,“ rekao je kustos.

Bosna i Hercegovina je, kako dodaje, takođe od Srbije potraživala „neke slike, ali je to veoma sporno, jer se ne može svaki predmet proglasiti predmetom od izuzetne važnosti.“

„Postoji valorizacija muzejskih predmeta i tačno se znaju kriterijumi po kojima se neki predmet može svrstati u tu kategoriju,“ objašnjava Cvijović.

Muzej istorije Jugoslavije često sa svojim postavkama i eksponatima gostuje u inostranstvu, pa je tako prošle sa 250 predmeta učestvovao na izložbi „Refleksije vremena“ koja je organizovana u Klovićevim dvorima u Zagrebu.

„Sadašnja postavka je, međutim, odviše skupa za gostovanja. Skupi su eksponati, što znači da bi bilo skupo i osiguranje. Mi te predmete sa zebnjom i ovde izlažemo, upravo iz tih razloga,“ kaže Cvijović.

Tito kao darodavac

Za darove koje je dobijao, Broz je uvek uzvraćao odgovarajućim uzdarjem.

„Kao darodavac, bio je široke ruke, ali ako bismo poredili sa onim što je dobijao, mislim da je ipak više dobijao.  Na primer, kada je dolazio predsednik Indonezije Sukarno, onda su mu iz protokola u jednoj belešci predložili da mu pokloni sliku, ni manje ni više, nego Vlahe Bukovca, sliku 'Bijela robinja', koja je za velike novce kupljena u Cavtatu od porodice, ili drugu Bukovčevu sliku, 'Ružičasti san', koja se i sada nalazi u dvoru Karađorđevića. Tito je preko cele te beleške rukom napisao 'Ne dolazi u obzir, ni jedna ni druga slika.' Napisao je da te slike moraju ostati u zemlji, a Sukarnu će se, pošto će posetiti neku izložbu koja se u to vreme održavala na Beogradskom sajmu, tamo pronaći neka slika,“ ispričao je kustos.



Tito je često poklanjao umetnička dela, a najčešće slike Peđe Milosavljevića i Nikole Graovca, te kipove Antuna Augustinčića i Frane Kršinića, koji su važili za „dvorske slikare i vajare“, kaže Cvijović.

Naser je, pak, Titu jednom prilikom poslao šesnaest sanduka manga i šesnaest sanduka nekog drugog voća, pa je protokol predložio da mu Tito uzvrati sa šesnaest sanduka suvih šljiva i šesnaest sanduka grožđa.

„Suva šljiva je inače često išla kao poklon u afričke zemlje, jer tamo slovi za afrodizijak. Na toj belešci, Tito je napisao: 'Pošaljite samo suve šljive, grožđa imaju i sami',“ navodi kustos.

Protokol i državni organi su sve vreme raspravljali o ogromnom trošenju novca, vremena i truda za darove, međutim, kaže Cvijović, može se uočiti da su pokloni činili svega šest odsto od ukupnih troškova organizacije jedne državničke posete.

„Neverovatno je da se najviše novca trošilo za ono čuveno ukrašavanje gradova. Recimo, kada je dolazio predsednik Liberije William Tubman, našao sam podatak da su na putu od Zagreba do Pule, kojim je on išao automobilom, bile postavljene čak 14.464 zastave,“  zaključio je beogradski kustos.

Tagovi: Josip Broz Tito, Muzej istorije Jugoslavije, Momo Cvijović, Jean-Bedel Bokassa, Ivan Meštrović, Frano Kršinić, Vlaho Bukovac, Antun Augustinčić
PROČITAJ I OVO
Novalja demantirala napise o Zrću kao leglu zaraze 94 Austrijanca
DEMANTI
Novalja demantirala napise o Zrću kao leglu zaraze 94 Austrijanca
NOVALJA - Stožer civilne zaštite Grada Novalje i tamošnja Turistička zajednica u četvrtak su opovrgnuli napise po kojima je Festival "Austrija goes Zrce" bio leglo zaraze za najmanje 94 Austrijanca oboljelih od covida-19, ističući da je u njihovoj karanteni sada 12 pozitivnih, ali nitko nije iz Austrije.
Dolar blago oslabio četvrti dan zaredom
FOREX
Dolar blago oslabio četvrti dan zaredom
LONDON – Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i u četvrtak, četvrti dan zaredom, nakon poruka američke središnje banke da će i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku i da je povećanje kamatnih stopa još uvijek daleko.
M+ Grupa sekundarnom javnom ponudom dionica prikupila više od 105 milijuna kuna
KAPITAL
M+ Grupa sekundarnom javnom ponudom dionica prikupila više od 105 milijuna kuna
ZAGREB - Uz snažnu ekspanziju pokretanu organskim rastom i akvizicijama, vrijednost dionice M+ Grupe u dvije se godine više nego utrostručila, a kompanija će svježi kapital iskoristiti za jačanje tehnološke nadmoći i nove akvizicije na zapadnim tržištima.
DZS: Promet industrije u svibnju porastao za 36 posto na godišnjoj razini
RAST
DZS: Promet industrije u svibnju porastao za 36 posto na godišnjoj razini

ZAGREB - Ukupan promet industrije u svibnju je bio za 36 posto veći u odnosu na isti mjesec lani, a porastao je i na mjesečnoj razini i to za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Azijska tržišta: Indeksi prekinuli negativni niz
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi prekinuli negativni niz
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, prvi put nakon tri dana pada, što se zahvaljuje djelomičnom oporavku kineskih tržišta, dok je dolar oslabio prema košarici valuta nakon poruka čelnika Feda.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE