- Nije se izlazilo i kupovalo, a smanjena je bila i kupovna moć, objašnjava predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena/kulina i direktor beljske Baranjke Miodrag Komlenić za Glas Slavonije. Pad proljetne prodaje djelomično je kompenziran tijekom ljeta i jeseni prošle godine pa su manji proizvođači uspjeli su prodati zalihe. - Ne mogu reći da je pandemija zaustavila prodaju. Potražnja je sve veća i veća, pa sam na zalihama ostavio samo određenu količinu kako bih zadovoljio potrebe višegodišnjih kupaca, priča belomanastirski kulenar Slobodan Stanković, vlasnik istoimenog OPG-a, naglašavajući kako sve više razmišlja o prodaji u manjim pakiranjima jer ima dosta upita vezanih uz takav način prodaje.
- Na tome već dosta dugo radim i zamisao polako pretvaram u realizaciju, kaže objašnjavajući kako jedna tročlana ili četveročlana obitelj ne može odjednom pojesti kulen težak kilogram ili dva pa se on s vremenom osuši. Ovako će, dodaje, dio asortimana prodavati izrezan i vakuumiran, a dio kao i do sada. Tvrdi kako prodaja kulena nema konkurencije i kako ne poznaje granice pa su kuleni proizvedeni u slavonsko-baranjskim "kulenarskim manufakturama" završili ne samo u cijeloj Hrvatskoj, nego i u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i drugim zemljama. Kulena neće manjkati, no upitno je hoće li zadržati sadašnju cijenu od oko 200 kuna po kilogramu.
- Čvrsto stojim pri tome da već iduću turu prodajem po 250 kuna, kaže Stanković, a podržava ga i Milorad Stojković, vlasnik jagodnjačkog OPG-a Stojković.
- Kilogram mog kulena već je godinama 200 kuna. No držim da bi realna cijena trebala biti između 250 i 300 kuna, priča Stojković. Odluku obrazlaže pouzdanim informacijama da će ovih dana poskupjeti stočna hrana i to, navodno, za 35 posto. Tvrdi kako je kukuruz već poskupio, pa za 100 kilograma mora izdvojiti 200 kuna.
- Ova poskupljenja nekako moram naplatiti jer će poslovanje biti nemoguće i totalno neisplativo. Poskupljenja raznih artikala su uobičajena, pa tako mora biti i sa suhomesnatim proizvodima. To više što kulen pravim od biranog mesa koje odleži šest mjeseci i pri tome kalira, objašnjava.
U Hrvatskoj se preradom mesa bavi 300-tinjak subjekata, od čega 70-ak s područja Slavonije i Baranje.
- U Županijskoj komori Osijek procjenjujemo da kulen proizvodi pedeset proizvođača. Kada kažemo “kulen”, mislimo na to da je on načinjen od svinjetine prema tradicionalnoj recepturi, stavljen u svinjsko slijepo crijevo i podvrgnut sukcesivnim procesima dimljenja, sušenja i zrenja. Procjene govore da se godišnje kod nas proizvodi od 500 do tisuću tona kulena. Najveći dio završava na domaćem tržištu, kazao je za Glas Slavonije Igor Mikulić, viši savjetnik u HGK-u Županijskoj komori Osijek.
