Tek se, naime, čeka znatnije poskupljenje mlijeka i mesa, koji još ne prate ogromni porast svih poljoprivrednih inputa u lanjskoj godini, od žitarica i uljarica do stočne hrane i energenata, dok ovogodišnji troškovi sjetve rastu 50-60 posto u odnosu na lani, za 3 do 6 tisuća kuna po hektaru ovisno o kulturama i mineralnim gnojivima.
Metar dušičnog gnojiva uree iznosio je 200 do 220 kuna, a sada 800 kuna s tendencijom daljeg rasta. Poljoprivrednici se boje i moguće nestašice gnojiva kao posljedice obustavljanja ili smanjenja proizvodnje većine europskih tvornica, pa i Petrokemije u drugoj polovici prošle godine, a ni rast cijena goriva nije lako pratiti.
Zbog veće potražnje, porasta cijena inputa u proizvodnji gnojiva, ograničenja u proizvodnji i trgovinske politike, cijena gnojiva na razini EU u prosincu 2021. bila je za 163,9 posto viša od one prije godinu dana, odnosno za 1,7 posto od prosječne cijene u studenom 2021. koja je bila za 19,2 posto više u odnos na mjesec ranije. Sve se to prelijeva i na 2022. pa su cijene gnojiva i početkom 2022. osam do 18 posto više u odnosu na rekordne cijene u prosincu 2021., a u odnosu na godinu ranije od 121 do 242 posto.
Europske cijene plina u zadnjih pola godine nekontrolirano su rasle te su 21. prosinca 2021. dosegnule do tada nezabilježenu razinu od 180 eura. A i cijene stočne hrane i dalje divljaju.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako se cijene energenata, prije svega plina, odražavaju u cijenama poljoprivrednih inputa najviše na umjetna gnojiva, koja u ukupnim troškovima proizvodnje žitarica i drugih ratarskih kultura sudjeluju u rasponu od 40 do 60 posto te je u odnosu na prošlu godinu cijena umjetnih gnojiva veća za 2,5 do 3 puta.
Isto tako, više cijene žitarica izazvat će i veći trošak proizvodnje u stočarstvu, budući da je stočna hrana najznačajniji input u stočarstvu.
