Cijene hrane obaraju rekorde, ovo je najvažniji razlog

Europa ne ovisi samo o ruskom plinu, već i o gnojivima. Rusija je najveći svjetski izvoznik gnojiva, uključujući amonijak, sirovinu za dušična gnojiva, te hranjive tvari poput fosfora i kalija. Promjene u njihovom izvozu i cijenama imaju implikacije na cijeli svijet.

Cijene gnojiva rastu posljednje dvije godine, a nakon izbijanja rata Moskva je usvojila izvozne kvote gnojiva koje je produžila do svibnja ove godine. Sada manje izvozi u Europu, a više u zemlje poput Indije, Turske i Vijetnama.

Budući da su cijene prirodnog plina, neophodnog za proizvodnju gnojiva, naglo porasle, mnoge su tvornice diljem Europe obustavile proizvodnju, što dodatno učvršćuje ulogu Rusije kao monopolista. Moskva je u prvih deset mjeseci prošle godine povećala prihode od izvoza za 70 posto, na 16 milijardi dolara, pokazuju podaci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

Ruska hrana i gnojiva inače su izuzeti iz zapadnih sankcija protiv Moskve kako bi se osigurala prehrambena sigurnost u svijetu. Kako je rekao glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, cijene gnojiva dosegle su 250 posto svoje razine prije pandemije. Ako ih nema u količini i cijeni, to za mnoge zemlje znači manju proizvodnju hrane ove godine.

Ukrajinski poljoprivrednici također imaju visoke ulazne troškove. Prema riječima Monike Tothove, analitičarke Agencije za poljoprivredu i hranu, zabrinuti su zbog mogućnosti kupnje kvalitetnog sjemena i gnojiva za novu žetvu, zbog čega će se one vjerojatno smanjiti u idućoj sezoni. Sve je više u prvom planu pitanje jesu li dani jeftine hrane prošli, no izvjesno je da i ruski predsjednik Vladimir Putin hranu može koristiti kao oružje.