Cijene hrane porasle u veljači

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u veljači u prosjeku 125,3 boda i bio je viši za 0,9 posto nego u siječnju.

Njegova vrijednost pokazuje da je hrana poskupjela prvi puta od kolovoza prošle godine. Godišnja usporedba pokazuje pak pad cijena za jedan posto.

Najviše poskupjela biljna ulja

Najviše su u veljači na mjesečnoj razini poskupjela biljna ulja, za čak 3,3 posto, dosegnuvši najvišu razinu od lipnja 2022. godine. Cijene palminog ulja porasle su zbog stabilne potražnje i slabije ponude iz jugoistočne Azije. Suncokretovo ulje blago je pak pojeftinilo, odražavajući prigušenu potražnju i pojačanu ponudu iz Argentine.

Izrazito su poskupjele i žitarice, za 1,1 posto u odnosu na siječanj, odražavajući u prvom redu više cijene pšenice zbog pojave mraza u pojedinim dijelovima Europe i Sjedinjenih Američkih Država i kontinuiranih logističkih poremećaja unutar Ruske Federacije i u široj regiji Crnog mora.

Zamjetno porasle i cijene mesa

Zamjetno su porasle i cijene mesa, za 0,8 posto, uz skok cijena ovčetine na najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke u uvjetima smanjene ponude iz Oceanije. Poskupjela je i govedina, odražavajući snažnu kinesku i američku potražnju.

Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su za 1,2 posto u odnosu na početak godine, ponajprije zbog nižih cijena sira. Maslac je pak poskupio prvi puta od lipnja prošle godine kada mu je cijena bila dosegnula najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke.

Najviše su u odnosu na siječanj pale cijene šećera, za 4,1 posto, odražavajući očekivanja obilnih zaliha u tekućoj sezoni. U odnosu na prošlogodišnju veljaču niže su za čak 27,3 posto.

Manje pšenice u 2026.?

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je procijenio da bi se proizvodnja pšenice u ovoj godini mogla smanjiti oko tri posto, na 810 milijuna tona, dodajući da bi se ipak trebala zadržati iznad prosjeka u proteklih pet godina.

Zbog nižih cijena poljoprivrednici u Europskoj uniji, Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama smanjit će površine zasijane ozimom pšenicom, procjenjuju.

Izgledi za proizvodnju u Indiji općenito su pak povoljni jer bi poljoprivrednici zahvaljujući vladinim poticajima mogli pšenicom zasijati najveću površinu otkada se prate podaci. Povoljnu prognozu FAO signalizira i za Pakistan i za Kinu.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2025/2026. porasti za 2,3 posto, na rekordne 2,943 milijarde tona, pokazuju nove FAO-ve procjene.

Zalihe bi na kraju sezone u srpnju ove godine trebale biti veće za 8,3 posto nego na njezinom početku i dosegnuti rekordnih 940,5 milijuna tona, izračunali su u najnovijem izvješću.

Trgovina žitaricama trebala bi porasti za 3,5 posto, pokazuju nove procjene, na 501,7 milijuna tona.