Cijene hrane u studenom na najvišoj razini od proljeća 2023.

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u studenom u prosjeku 127,5 bodova i bio je za samo 0,1 bod viši nego u listopadu, prema revidiranom podatku, pokazalo je izvješće.

Njegova vrijednost zadržala se tako na najvišoj razini od prošlogodišnjeg travnja.

Poskupljenje biljnih ulja

U listopadu cijene hrane poskočile su na mjesečnoj razini za dva posto, tek nešto blaže nego na početku jeseni, uz naglo poskupljenje biljnih ulja.

I u studenom ulja su poskupjela nešto više od sedam posto u odnosu na prethodni mjesec, odražavajući strahovanja od slabije opskrbe iz jugoistočne Azije zbog prekomjernih oborina. Cijene sojinog ulja potaknula je pak pojačana potražnja, a uljane repice i suncokretovog ulja pogoršani izgledi za ponudu.

Žitarice su pak u studenom pojeftinile za 2,7 posto u odnosu na listopad, uz niže cijene pšenice zahvaljujući slabijoj potražnji i pojačanoj ponudi u uvjetima žetve u južnoj hemisferi. Kukuruz se pak prodavao po istoj cijeni kao i u listopadu budući da je snažna potražnja u Brazilu i Meksiku za uvozom iz SAD-a bila protuteža povojnim vremenskim prilikama u Južnoj Americi.

Uteg cijenama kukuruza bila je i smanjena potražnja za uvozom iz Ukrajine i sezonski pritisak američke žetve, dodaju u FAO-u.

Riža je pak pojeftinila za četiri posto u odnosu na listopad pod pritiskom pojačane konkurencije među dobavljačima, žetvom i kolebanjima valutnih tečajeva.

Osjetno je u studenom pojeftinio i šećer, za 2,4 posto u odnosu na listopad, pod utjecajem početka sezone mljevenja u Indiji i Tajlandu i stišanih strahovanja za urod šećerne trske u Brazilu u idućoj godini.

Mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli su pak za 0,6 posto u odnosu na listopad, uz rekordne cijene maslaca zavaljujući snažnoj potražnji i ograničenim zalihama u zapadnoj Europi.

Meso je u studenom pojeftinilo za 0,8 posto uglavnom zbog nižij cijena svinjetine u Europskoj uniji, utvrdio je FAO.

Niže zalihe

FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica ponovo neznatno snizio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,841 milijardi metričkih tona, što bi značilo da bi se zadržala, više-manje, na prošlogodišnjoj razini i blizu rekorda.

Proizvodnja pšenice trebala bi ove godine biti tek neznatno veća dok će se proizvodnja kukuruza smanjiti za 1,9 posto zbog neočekivano niskih prinosa u Europskoj uniji i SAD-u.

Sjetva ozime pšenice već je krenula u cijeloj sjevernoj hemisferi, konstatiraju u FAO-u, ponovo istaknuvši da bi niže cijene trebale ograničiti zasijanu površinu.

Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni 2024/2025. po novim izračunima FAO-a porasti za 0,6 posto, na 2,859 milijardi tona.

FAO je istodobno značajno snizio razinu zaliha žitarica na kraju nove sezone i sada očekuje da će biti niže za 0,7 posto nego na početku i kliznuti na 874 milijuna tona. Do sada bili su očekivali da će biti veće za 0,6 posto.

Zalihe bi u srpnju iduće godine trebale biti niže ponajprije zbog očekivanog manjeg kineskog uvoza kukuruza i smanjene proizvodnje te žitarice u Europskoj uniji i SAD-u, tumače u FAO-u.

Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se po novim izračunima smanjiti za 4,6 posto, na 484 milijuna tona.