Cijene u hrvatskim hotelima i restoranima: Kako stojimo u usporedbi s europskom konkurencijom?

Za one koji žele usporediti troškove među državama, koristan je Eurostatov indeks razine cijena za restorane i hotele.

Prosjek Europske unije postavljen je na vrijednost 100. To znači da, ako prosječna cijena usluga restorana i hotela u EU iznosi 100 eura, indeks pokazuje koliko bi ista „košarica” usluga stajala u svakoj pojedinoj zemlji.

Vrijednost iznad 100 znači da je destinacija skuplja od prosjeka EU-a, dok vrijednost ispod 100 upućuje na niže cijene. Riječ je o indeksu, a ne o stvarnom iznosu, pa služi isključivo kao usporedni pokazatelj, piše Euronews.

Švicarska je najskuplja

Prema najnovijim podacima Eurostata, Švicarska je najskuplja zemlja za restorane i hotele među 37 europskih država. Standardna košarica tih usluga ondje stoji 171 euro, što je 71 % više od prosjeka EU-a.

S druge strane, Sjeverna Makedonija je najjeftinija, s cijenama 50 % nižima od prosjeka EU-a, odnosno oko 50 eura.

Među državama članicama EU-a najskuplja je Danska, gdje standardna košarica iznosi 148 eura, odnosno 48 % više od europskog prosjeka. Najjeftinija članica EU-a je Bugarska, s ukupnom cijenom košarice od 53 eura.

Regionalne razlike

Nordijske zemlje općenito su skuplje kada je riječ o restoranima i hotelima, a i zapadnoeuropske države uglavnom su iznad prosjeka. Irska, Nizozemska, Belgija, Njemačka i Francuska nalaze se na razini ili iznad referentne vrijednosti od 100.

Suprotno tome, istočna Europa i Balkan znatno su ispod prosjeka EU-a. U južnoj Europi Portugal, Španjolska i Grčka osjetno su jeftiniji od europskog prosjeka, dok se Italija izdvaja kao iznimka s višim cijenama.

Među ostalim zemljama na Mediteranu, Hrvatska se nalazi blizu prosjeka EU-a, dok su Cipar i Malta nešto jeftiniji, ali i dalje skuplji od mnogih usporedivih zemalja.

Zašto se cijene razlikuju u Europi?

Objašnjavajući razlike u troškovima, Kristóf Gyódi sa Sveučilišta u Varšavi istaknuo je kako je potrebno uzeti u obzir cijenu rada.

„Kako je sektor ugostiteljstva izrazito radno intenzivan, razlike u visini plaća među državama izravno se odražavaju na cijene usluga. Na cijene utječu i drugi čimbenici, poput troškova energije i komunalija, PDV-a i drugih poreza te cijena poslovnih nekretnina“, rekao je Gyódi za Euronews.

Europsko udruženje ugostitelja (HOTREC) također naglašava da se ugostitelji suočavaju s vrlo različitim troškovnim strukturama od zemlje do zemlje.

„Rad čini najveći dio troškova u ugostiteljstvu, pa zemlje s višim plaćama i strožim sustavima socijalnih doprinosa prirodno zauzimaju viša mjesta u usporedbama cijena“, poručili su iz HOTREC-a.

Osim energije i PDV-a, upozoravaju i na inflaciju cijena hrane, pritiske u opskrbnim lancima te regulatorne zahtjeve, koji posebno opterećuju mala i srednja poduzeća. U zemljama s visokim troškovima usklađivanja s propisima, to se neizbježno odražava i na konačne cijene.

Razina cijena ne znači i priuštivost

Eurostatov indeks razine cijena ne mjeri priuštivost jer ne uzima u obzir razinu dohotka. Zbog toga si stanovnici zemalja s višim raspoloživim primanjima i dalje mogu priuštiti više hotelskih i restoranskih usluga, čak i ako su cijene nominalno više.

Kod putovanja te razlike dolaze do izražaja. Građani bogatijih zemalja često uživaju niže cijene kada putuju u druge dijelove Europe, primjerice putnici iz nordijskih zemalja u istočnu Europu ili dijelove juga kontinenta.

„Za putnike je na kraju najvažniji omjer cijene i kvalitete. Kada cijene rastu brže od kupovne moći, ljudi skraćuju boravke, putuju izvan sezone ili biraju destinacije koje doživljavaju kao povoljnije“, poručili su iz HOTREC-a.

Gyódi dodaje da, iako razlike u cijenama utječu na turističke tokove, važni su i drugi čimbenici – udaljenost, jednostavnost putovanja te specifične atrakcije pojedinih destinacija.