Deseci tisuća građana Hrvatske investiraju u bitcoin

Državna poštanska kompanija započela je, naime, primanje kriptovaluta i njihovu promjenu u kune u pedesetak poštanskih ureda širom zemlje. Među njima su i poštanski uredi u Istarskoj županiji - u Puli, Rovinju i Poreču. Uredi Hrvatske pošte trenutačno otkupljuju pet najpoznatijih kriptovaluta, a uskoro se očekuje kako će ih i – prodavati. Dakle, želite li promijeniti bitcoine kao svakako najpoznatiju kriptovalutu ili Ether, XRP, Stellar ili EOS digitalni novac iz osobnog digitalnog novčanika u "opipljive" kune, više nije potrebno odlaziti u malobrojne kriptomijenjačnice ili taj posao obavljati preko interneta.

Naravno, u nas nije moguće mijenjati svaku od 1.600 kriptovaluta koliko ih ima da digitalnom monetarnom tržištu. Da bih uopće posjedovali, treba se registrirati na specijaliziranim web mjestima, otvoriti vlastiti digitalni novčanik te kupovati i prodavati na virtualnim burzama i mijenjačnicama, odnosno u Hrvatskoj pošti.

Zanimljivo je kako je bitcoin – valuta koji su prvi sretnici što su se time počeli baviti nabavili "rudarenjem" po internetu uz tehnički zahtjevnija računala i grafičke kartice, trenutačno ima vrlo visoku vrijednost. Danas vrijedi, po otkupnoj cijeni Hrvatske pošte, oko 50.900 kuna za jedan bitcoin dok se na mreži za jedan bitcoin može dobiti oko sedam i pol tisuća američkih dolara.

Zanimljiva je usporedba vrijednosti kriptovaluta sa zaradom prosječnog hrvatskog zaposlenika čija je neto plaća po posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 6.432 kune, odnosno 77.184 kune na godinu čime su može kupiti otprilike jedan i pol bitcoin. Ipak, neke trgovine, hoteli, pansioni, kafići i restorani, prije svega oni koji rade s inozemnim turistima rado će prihvatiti plaćanje u kriptovalutama. Pivo koje košta petnaest kuna koštat će 0,000295 bitcoina.

Jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za kriptovalute, Nikola Škorić iz zagrebačke tvrtke Electroin, kaže za Glas Istre da kod nas danas kriptovalute imaju dvije glavne upotrebe - kao spekulativna investicija i za plaćanja.

"Investicijskom stranom kriptovaluta bavi se određeni broj građana Hrvatske, postoje online zajednice gdje takvi investitori međusobno komuniciraju, a organiziraju se i susreti u živo. Zajednica je vrlo živahna jer je investiranje u kriptovalute iznimno jednostavno i svima pristupačno, pa se ovim oblikom investiranja bave mnogo širi društveni slojevi nego kad su u pitanju tradicionalne investicije," objašnjava Škorić.

Mediji su, inače, objavili kako je jedan od najpoznatijih hrvatskih ulagača u kriptovalute poduzetnik i investitor Hrvoje Prpić koji se potekao iz informatičkog biznisa. Investiranje u kriptovalute Hrvatima je mnogo zanimljivije nego njihova svakodnevna upotreba, barem dok se ne prošire i popularizira taj novac koji se može vidjeti samo na računalnom zaslonu.

"Što se tiče upotrebe kriptovaluta za plaćanje, ovaj segment je još uvijek u povojima. Kroz 2019. godinu se u Hrvatskoj pojavila prva platna infrastruktura koja uopće omogućava jednostavnu upotrebu kriptovaluta za plaćanje i bit će potrebno neko vrijeme da se ova upotreba raširi," napominje Nikola Škorić čija tvrtka godinama vodi web odredište bitcoin-mjenjačnica.

Što se tiče ulagačkog djela posla, Škorić ističe:

"S investicijskog stanovišta daleko najpopularnija kriptovaluta je bitcoin, slijedi ju ether sa tržišnim udjelom svega 10 posto od tržišnog udjela bitcoina, te zatim sve ostale kriptovalute sa značajno manjim tržišnim udjelima."

Ali, i tu ima svojih zakonitosti koje su široj javnosti nepoznate.

„Po broju transakcija, dakle koliko se koja kriptovaluta koristi za prijenos vrijednosti, na prvom mjestu tu je kriptovaluta tether koja je specifična po tome što se ponaša kao novac. Vrijednost joj je fiksna, jedan tether uvijek vrijedi jedan američki dolar. Malo manje od tethera koristi se bitcoin, ether se koristi duplo manje od bitcoina i onda zatim idu sve ostale kriptovalute," objašnjava Nikola Škorić.

Koliko su kriptovalute popularne u Hrvatskoj, teško je procijeniti, ali stručnjaci procjenjuju da se ulaganjem u kriptovalute bavi nekoliko desetaka tisuća građana. S time se slaže i Nikola Škorić koji se ne upušta u procjene na kojim bi se virtualnim novčanicama moglo zaraditi, a na kojima izgubiti.

„Nikada nismo bili skloni davanju ocjena cijene bitcoina niti drugih kriptovaluta obzirom da se radi o visoko spekulativnom ulaganju i nikako ne potičemo ulaganje u kriptovalute samo na temelju analiza iz medija. No, što se tiče budućnosti bitcoina kao tehnologije, tu smatramo da cijena u biti niti ne igra pretjeran faktor obzirom da je kroz cijelu 2018. godinu cijena bitcoina padala, a investicije u industriju su kontinuirano rasle. Mi dijelimo optimizam ovih investitora i smatramo da kripto industriju tek čeka pravi procvat, neovisno o tome da li će cijena bitcoina rasti ili padati", kaže Škorić.

Optimisti su i u Hrvatskoj pošti gdje su proširenje usluge i skorašnju prodaju kriptovaluta najprije testirali u Zadru.

"Otkup kriptovaluta odlučili smo ponuditi nakon uspješnog pilot-projekta koji je proveden u zadarskim poštanskim uredima. Kako popularnost kriptovaluta raste, sve je veća potražnja za ovakvom vrstom usluge, a ulaskom na tržište digitalnih valuta Hrvatska pošta potvrđuje svoj položaj kao jedan od lidera u digitalnoj transformaciji," poručuju iz Hrvatske pošte i naglašavaju kako pri klijentima najviše računaju na turiste.