Dolar oslabio drugi tjedan zaredom, unatoč povećanju kamata Feda

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,75 posto, na 105,90 bodova, blizu najniže razine u tri tjedna.

Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,1 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0220 dolara.

Tečaj dolara pao je i prema japanskoj valuti, za 2,1 posto, na 133,25 jena.

Kao što se očekivalo, Fed je na sjednici u srijedu povećao ključne kamatne stope za daljnjih 0,75 postotnih bodova, drugi mjesec zaredom, u raspon od 2,25 do 2,50 posto.

Povećanje kamata za ukupno 1,5 posto u dva mjeseca predstavlja najagresivnije zaoštravanje monetarne politike od 1990.-ih godina.

Fed na taj način nastoji suzbiti inflaciju, koja se trenutno kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, iznad 9 posto.

Unatoč daljnjem povećanju kamata, dolar je prošloga tjedna oslabio jer je predsjednik Feda Jerome Powell poručio da će daljnji potezi središnje banke ovisiti o budućim gospodarskim pokazateljima i da je za očekivati usporavanje tempa zaoštravanje monetarne politike.

„Nakon što je monetarna politika dodatno zaoštrena, u idućem razdoblju vjerojatno će biti prikladno usporiti taj tempo dok ne analiziramo ukupne učinke prilagodbe naše politike na gospodarstvo i inflaciju”, kazao je Powell.

Zbog toga se sada na tržištu novca procjenjuje da postoji 72 posto izgleda da će Fed na idućoj sjednici u rujnu kamate povećati za 0,50 postotnih bodova, a 28 posto izgleda da će povećanje ponovno iznositi 0,75 postotnih bodova.

Unatoč tome, dolar je oslabio jer je na tržištu ponovno ojačala sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa su cijene dionica snažno porasle, dok su valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital, kao što je dolar, izgubile na privlačnosti.

Uz to, ulagače je pokolebalo izvješća prema kojemu je američko gospodarstvo uronilo u recesiju.

Prošloga je tjedna, naime, objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju skliznuo 0,9 posto na anualiziranoj razini, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.

Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji jer nisu pali svi gospodarski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.

I niz drugih podataka ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva, dok inflacija ne popušta.

Inflacija ne popušta ni u Europi. Eurostat je u petak objavio da je u srpnju inflacija u eurozoni dosegnula novu rekordnu razinu, 8,9 posto, što je ponajviše posljedica rasta cijena energije i hrane.

Eurostat je, također, objavio da je BDP eurozone u drugom tromjesečju porastao za 0,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje, kada je bio uvećan 0,5 posto.

Pritom je u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, BDP stagnirao u odnosu na prvo tromjesečje, kada je porastao 0,8 posto.

Unatoč padu dva tjedna zaredom, od početka godine dolar je prema košarici valuta na dobitku oko 10 posto.