Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oko podneva je bio u minusu 0,3 posto, kliznuvši na 93,179 bodova. Kreće se tako ispod najviše razine u mjesec dana od 93,526 bodova.
Tečaj eura ojačao je istodobno oko 0,3 posto prema dolaru, na 1,1720 dolara. Na istom postotnom dobitku bila je i britanska funta, na 1,3671 dolara, pred odluke s današnje sjednice britanske središnje banke Bank of England, na kojoj tržišta ne očekuju promjene u monetarnoj politici, ali će ih zanimati eventualne naznake budućih poteza.
Dolar je pak blago ojačao prema jenu, za 0,12 posto u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije, te se njime trgovalo oko podneva po 109,92 jena.
Iz američke središnje banke u srijedu su nakon dvodnevne sjednice poručili da će vjerojatno uskoro početi smanjivati iznos mjesečne kupnje obveznica, a moguće već u studenome, te signalizirali da bi mogli početi podizati kamatne stope i prije no što se dosad očekivalo.
Devet od 18 Fedovih dužnosnika predviđa da će troškovi zaduživanja morati rasti iduće godine, u odgovoru na inflaciju za koju u središnjoj banci sada predviđaju da će ove godine iznositi 4,2 posto, što je dvostruko više u odnosu na ciljanih dva posto. To je navelo tržišta da sada očekuju da bi prvo povećanje kamatnih stopa moglo uslijediti već u siječnju 2023. godine, što je ranije nego su dosad predviđali.
U fokusu je jutros bila sjednica norveške središnje banke koja je očekivano prva među središnjim bankama 10 najvećih svjetskih gospodarstava (G10) podigla ključnu kamatnu stopu. Dužnosnici banke donijeli su jednoglasnu odluku o povećanju kamatne stope za četvrtinu postotnog boda s rekordno niskih nula posto te signalizirali njihovo moguće daljnje povećanje do kraja godine.
Tečaj krune ojačao je na najviše razine od sredine lipnja prema euru, na 10,07 kruna za euro, a bio je na dobitku i prema dolaru, za 0,7 posto u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije.
S druge strane, švicarska središnja banka SNB i dalje ostaje pri krajnje popustljivoj monetarnoj politici, zauzimajući opreznije stajalište u pogledu oporavka švicarskog gospodarstva. S današnje sjednice poručila je da je snizila prijašnju procjenu rasta gospodarstva u 2021. za 0,5 postotnih bodova, na tri posto, ustvrdivši da je gospodarski zamah tijekom oporavka od pandemije ponešto usporio.