Dva faktora koja bi mogla potaknuti cijene hrane

Iako se činilo da je inflacija cijena hrane "izgubila ugriz", novi pritisci već se gomilaju duž proizvodnog lanca, upozoravaju analitičari Europske središnje banke u najnovijem blogu. Kućanstva pak i dalje osjećaju posljedice prethodnog snažnog rasta cijena hrane.

Upozorenje ECB-a

Cijene hrane rasle su sporije jer su se na potrošačke cijene još prelijevali raniji povoljni faktori, piše Večernji list. Lanjske poljoprivredne žetve u Europi bile su uglavnom dobre, s iznadprosječnim prinosima žitarica i uljarica, dok su cijene ključnih sirovina poput kave, čaja, kakaa i šećera na međunarodnim tržištima pale s prethodno visokih razina. Zbog dobrih žetvi i nižih međunarodnih cijena pale su i proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u eurozoni. To se odrazilo i na pojedine prehrambene proizvode. Kava, čokolada, voće i mliječni proizvodi, koji su tijekom 2025. bilježili snažan rast cijena, u rujnu 2026. gotovo više nisu pridonosili ukupnoj inflaciji hrane. No, unatoč nedavnom smirivanju, nekoliko pokazatelja na početku proizvodnog lanca upućuje na ponovno jačanje pritisaka na cijene hrane. ECB upozorava na dvostruki šok – rast troškova energije i ekstremne vremenske uvjete – koji bi ponovno mogao potaknuti rast cijena hrane.

Energetski šok na cijene hrane djeluje s odgodom. Viši troškovi energije izravno povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje, ali se prelijevaju i na transport, gnojiva, pakiranje i preradu. Ti neizravni učinci mogu stići tek nakon nekoliko mjeseci. Rast cijena gnojiva već se vidi, a njihove su cijene snažno porasle nakon uvođenja blokade Hormuškog tjesnaca. Za razliku od 2022., aktualni rast cijena gnojiva izravno je povezan i s poremećajima u opskrbi, uz više troškove energije. Proizvođačke cijene hrane u kasnijim fazama proizvodnje do kolovoza još nisu pokazivale rast jer s određenim vremenskim odmakom reagiraju na promjene troškova inputa. Najveći se učinak očekuje na proizvode povezane s energetski intenzivnom poljoprivredom, među kojima su žitarice poput pšenice, kukuruza i ječma te proizvodi poput kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda. Više cijene žitarica potom će se prelijevati i na stočnu hranu, a naposljetku na mliječne proizvode i meso.

Vremenski uvjeti

Drugi razlog za zabrinutost ekstremni su vremenski uvjeti. Vrućina i suša pogodile su usjeve u kritičnoj fazi sezone 2026. u velikim dijelovima Europe, što je pogoršalo izglede za poljoprivrednu proizvodnju. ECB procjenjuje da bi vremenski uvjeti tijekom sljedeće godine mogli povećati inflaciju hrane u eurozoni za 0,3 do 0,8 postotnih bodova, uz razlike među zemljama i proizvodima. Prvi znakovi tog učinka već su vidljivi u rujnu. Inflacija hrane porasla je na 1,3%, a cijeli rast došao je od neprerađene hrane, čija je inflacija dosegnula 4%. Na to su snažno utjecale cijene povrća osjetljivog na vremenske uvjete, dok je inflacija prerađene hrane, koja čini veći dio košarice, blago pala, na samo 0,4%.

ECB ocjenjuje da su na prerađenu hranu još djelovali raniji povoljni trendovi, dok se posljednji rast troškova energije još nije prelijevao u potrošačke cijene. Prema najnovijim makroekonomskim projekcijama ECB-a iz rujna 2026., inflacija hrane u eurozoni trebala bi naglo porasti i dosegnuti 3,4% u trećem tromjesečju 2027., a tek potom početi padati. Dodatni pritisak dolazi od aktualnog El Niña, koji također podiže cijene prehrambenih sirovina. Ipak, ECB naglašava da se aktualni energetski šok razlikuje od onoga iz 2022. Manjeg je razmjera, a zasad ga više pokreću nafta i naftni derivati nego plin. Zbog toga se očekuje da će inflacija hrane biti umjerenija nego 2022. Njezin bi vrhunac trebao iznositi otprilike petinu razine zabilježene nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Osim toga, potražnja je sada slabija nego 2022., pa bi proizvođačima i trgovcima moglo biti teže više troškove u cijelosti prenijeti na potrošače.

Razina cijena viša nego krajem 2021.

Unatoč ovogodišnjem smirivanju inflacije hrane, razina cijena ostala je znatno viša nego prije inflacijskog vala. Cijene su hrane u eurozoni oko 30% više nego na kraju 2021., ali uz velike razlike među zemljama – od 24% u Finskoj do 48% u Estoniji. ECB se nije bavio Hrvatskom, no na godišnjoj je razini hrana u rujnu 2026. bila samo 0,2% skuplja nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno su energenti poskupjeli 20%, a cijene usluga porasle su oko 8%. No usporavanje poskupljenja ne znači i povratak na nekadašnje cijene. U Hrvatskoj je hrana u posljednjih pet godina poskupjela oko 45%, što opterećuje kućne budžete. Budući da građani velik dio primanja troše na hranu, dugotrajni rast cijena prehrambenih proizvoda osjetno utječe na njihovu kupovnu moć. Sličan je problem i u eurozoni. U Hrvatskoj je taj pritisak osobito važan jer su poskupjeli upravo roba i usluge koje zauzimaju velik udio u kućnom budžetu. Kada se promatra ukupna inflacija, realne su se plaće vratile na razinu prije inflacijskog vala. No kada se gleda što se tim plaćama može kupiti, slika je drukčija: kupovna moć u odnosu na cijene hrane i dalje je ispod razine prije inflacijskog vala. To je osobito vidljivo kod proizvoda koji se često kupuju, poput kave, slatkih proizvoda i čokolade, mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa. "Plaće su se oporavile, ali je košarica namirnica postala skuplja", zaključuju analitičari ECB-a. Istraživanje Eurobarometra objavljeno 22. rujna pokazalo je da 55% Europljana smatra da bi razumne cijene hrane trebale biti jedan od glavnih prioriteta EU.