ECB ponovo digao kamatne stope, četvrti put zaredom

ECB je podigao glavnu kamatnu stopu za 0,5 postotnih bodova, na 2,5 posto, a onu na depozite banaka na dva posto, ublaživši ipak tempo njihova podizanja nakon što ih je na dvije prethodne sjednice povećao za po 0,75 postotnih bodova.

Ključna kamatna stopa u eurozoni godinama je bila zamrznuta na rekordno niskoj razini od nula posto, ali brzi rast potrošačkih cijena ove godine, ponajprije zbog skoka cijene energije, primorao je ECB da promijeni svoju politiku te ih je počeo podizati u srpnju.

ECB je time povisio kamatne stope za ukupno 2,5 postotnih bodova od srpnja, u dosad najbržem ciklusu njihova podizanja, kako bi suzbio visoku inflaciju koja je ove jeseni premašila 10 posto zbog snažnog rasta cijena hrane, energije, a sada i usluga.

Također, ECB ne odustaje od daljnjeg povećanja kamatnih stopa budući da su nove gospodarske projekcije pokazale da će trebati proći godine da se inflacija vrati ciljanoj razini od dva posto.

U studenom je inflacija u eurozoni iznosila 10 posto, prema prvim procjenama Eurostata, nakon što je u listopadu bila na vrhuncu, dosegavši 10,6 posto.

Prema najnovijim projekcijama ECB očekuje da će stopa inflacije ove godine biti viša nego što se očekivalo prije tri mjeseca te da će dosegnuti 8,4 posto. U rujanskoj prognozi, predviđao je stopu od 8,1 posto.

U 2023. očekuje godišnju inflaciju od 6,3 posto, također višu od u rujnu prognoziranih 5,5 posto, koja bi potom trebala usporiti na 3,4 posto u 2024. i 2,3 posto u 2025., pokazuju najnovije projekcije.

Za gospodarstvo procjenjuju da će u ovoj godini porasti za 3,4 posto, iduće godine usporiti na 0,5 posto, nakon čega očekuju rast od 1,9 posto u 2024. i 1,8 posto u 2025. godini.

Iako su više kamatne stope glavni instrument ECB-a za borbu protiv inflacije, one su i teret za gospodarstvo, jer to znači skuplje kredite i kompanijama i građanima.

Na današnjoj sjednici ECB je također oslučio da će smanjiti portfelj obveznica, vrijedan pet bilijuna eura, kupljenih dok je pokušavao potaknuti gospodarsku aktivnost, što će tvrtkama i vladama podići troškove zaduživanja.

"Od početka ožujka 2023. pa nadalje, portfelj programa kupnje imovine (APP) smanjivat će se odmjerenim i predvidljivim tempom", stoji u priopćenju ECB-a. „Smanjenje će iznositi 15 milijardi eura u prosjeku mjesečno do kraja drugog kvartala 2023. godine”.