Središnje banke diljem svijeta počele su snižavati stope ili razmišljaju o tome u posljednjih nekoliko mjeseci kako se inflacija smanjila s najviših razina u više desetljeća. Središnje pitanje za ulagače je koliko će i koliko brzo glavne središnje banke sniziti troškove zaduživanja, odluke koje će prostrujati financijskim tržištima i utjecati na valute i cijene imovine.
ECB je snizio svoju ključnu kamatnu stopu za četvrtinu boda prošlog mjeseca, na 3,75%, povećavajući jaz u politici s Federalnim rezervama, koje su održale kamatne stope stabilnim u rasponu između 5,25% i 5,5% na sedmom uzastopnom sastanku. Ulagači se trenutno klade da će obje središnje banke vjerojatno smanjiti stope za četvrtinu boda u rujnu, a vjerojatno još jednom prije kraja godine.
Očekuje se da će središnje banke krenuti u cikluse snižavanja kamata kako neizvjesnost ekonomske politike raste diljem svijeta. Pogoršanje javnih financija učinilo je mnoge zemlje ranjivijima na gospodarske šokove nego što se predviđalo prije pandemije, upozorio je ovaj tjedan Međunarodni monetarni fond. Ključni izbori s obje strane Atlantika mogli bi utjecati na putanje državnog duga, inflacije i gospodarskog rasta, uključujući podizanjem novih trgovinskih prepreka.
"Zabrinjavajuće je da zemlja poput Sjedinjenih Država, s punom zaposlenošću, održava fiskalni stav koji stalno povećava svoj omjer duga i BDP-a, s rizicima i za domaće i za globalno gospodarstvo", glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas napisao ovaj tjedan.
Analitičari za sada ne vide veliku potrebu za značajnim smanjenjem stopa bilo u SAD-u bilo u Europi s obzirom na to da su tržišta rada u obje zemlje i dalje snažna. Ulagači, međutim, predviđaju niz smanjenja stopa do sljedeće godine.
Dok je inflacija u eurozoni znatno smanjena, cijene su u nekim dijelovima gospodarstva i dalje nestabilne, posebice u sektoru velikih usluga. Brz rast plaća održao je pritiske na cijene na životu u sektoru u kojem rad predstavlja veliki udio troškova.
Dužnosnici ECB-a signalizirali su da će zauzeti pristup čekanja i vidjeti kako smanjenje kamatnih stopa utječe na gospodarstvo prije nego što dodatno smanje troškove zaduživanja. Tiskovna konferencija predsjednice ECB-a Christine Lagarde, koja počinje u 8:45 ujutro ET, mogla bi pružiti nove tragove, iako analitičari očekuju da će se Lagarde suzdržati od davanja izričitih smjernica s obzirom na neizvjesnosti na putu inflacije i gospodarskog rasta.
Dužnosnici balansiraju između rizika od preranog smanjenja stopa - što bi moglo ostaviti inflaciju na neugodno visokoj razini - i opasnosti od prekasnog smanjenja, što bi moglo nepotrebno naštetiti gospodarstvu koje se bori posljednjih mjeseci.